Bijeli štap nije samo pomagalo, već i međunarodno prepoznat simbol neovisnosti slijepih osoba. Da bi se njime efikasno služile, slijepim osobama je potrebna stručna obuka, tokom koje uče tehnike orijentacije i kretanja, osnovna saobraćajna pravila, te prepoznaju konfiguraciju terena po kojem se kreću
Danas se širom svijeta obilježava Međunarodni dan bijelog štapa, posvećen podizanju svijesti o izazovima i pravima slijepih i slabovidnih osoba. Ovaj dan, koji se obilježava svake godine 15. oktobra, prvi put je ustanovljen 1964. godine odlukom tadašnjeg predsjednika SAD-a Lindona Džonsona.
U Bosni i Hercegovini živi više od 5.000 osoba s oštećenjem vida, koje se svakodnevno suočavaju s nizom prepreka – od zapošljavanja i pristupačnosti prostora, do samostalnog kretanja i obavljanja osnovnih životnih aktivnosti.
Bijeli štap – simbol samostalnosti
Bijeli štap nije samo pomagalo, već i međunarodno prepoznat simbol neovisnosti slijepih osoba. Da bi se njime efikasno služile, slijepim osobama je potrebna stručna obuka, tokom koje uče tehnike orijentacije i kretanja, osnovna saobraćajna pravila, te prepoznaju konfiguraciju terena po kojem se kreću.
Globalna slika oštećenja vida
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), više od dvije milijarde ljudi širom svijeta ima probleme s vidom, a čak milijarda njih živi s oštećenjem vida koje se moglo spriječiti ili izliječiti.
Najčešći uzrok sljepoće u srednje i nisko razvijenim zemljama je katarakta (mrena), koja se najčešće javlja s godinama. Više od 80 posto slijepih osoba ima preko 50 godina, a čak 90 posto njih živi u siromašnijim zemljama, gdje je pristup oftalmološkoj zaštiti ograničen – posebno za starije žene.
Posebno zabrinjava činjenica da 19 miliona djece širom svijeta ima slab vid, dok bi njih 1,4 miliona imalo koristi od pravovremene korekcije vida.
Važnost redovnih pregleda
Stručnjaci savjetuju da osobe koje nisu imale problema s vidom tokom mladosti prvi oftalmološki pregled obave oko 40. godine života. Osim provjere vidne oštrine, preporučuje se i kontrola očnog pritiska te očnog dna, putem kojih se mogu na vrijeme otkriti bolesti poput glaukoma, dijabetičke retinopatije, ili simptomi sistemskih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije.
Redovni pregledi, jednom u dvije godine ili po preporuci oftalmologa, mogu značajno doprinijeti očuvanju vida i kvaliteta života.
TuzlaLive/ASinfo
