Prvi dan proljeća, 21. mart se simbolično slavi i kao Svjetski dan šuma.
Šumama treba posvetiti veliku pažnju jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg upravljanja, požara,
poremećenog režima voda, insekata, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i
voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih
promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s
učinkom staklenika. Tema ovogodišnjeg dana šuma je „Restauracija šuma: naš put prema
budućnosti“.
Restauracija i održivo upravljanje šumama pomažu u rješavanju niza kriza izazvanih
klimatskih promjena kao i daljeg gubitka biološke raznolikosti.
Šume pružaju mnoge životno važne funkcije ekosistema za okoliš i klimu. Primjerice, pomažu
regulisati klimu i održavaju slivove osiguravajući nam čistu vodu i utječu na pročišćavanje zraka
koji udišemo. Rast šumskog fonda često pridonosi većoj apsorpciji ugljikovog dioksida iz
atmosfere. Šume također pomažu u očuvanju i zaštiti biološke raznolikosti jer mnoge vrste
žive u šumama i ovise o njima. One su i važan gospodarski resurs, ne samo za proizvodnju
drvne građe, nego i drugih resursa koji se upotrebljavaju za lijekove i druge proizvode. Šume
imaju važnu ulogu za dobrobit ljudi i rekreaciju.
Šume i šumska zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovine zauzimaju površinu od oko
1.511.386 ha, od toga su u državnom vlasništvu 1.234.256,3 ha ili 82%, a u privatnom
vlasništvu i vlasništvu drugih pravnih lica oko 277.130 ha ili 18%. Ukupno područje koje šume
pokrivaju u Bosni i Hercegovini zapravo se povećava, uglavnom zbog pretvaranja napuštenog
poljoprivrednog zemljišta u šume. Unatoč tome, zdravlje šuma globalni je problem, a ukupno
područje pokriveno šumama u svijetu se smanjuje.
Šume u Bosni i Hercegovini suočene su s mnogim izazovima, uključujući gubitak staništa i
veće rizike povezane s invazivnim vrstama, onečišćenjem i klimatskim promjenama. Povećano
korištenje šuma za različite aktivnosti, izgradnju prometnih mreža i sive infrastrukture također
predstavljaju opterećenje za šume. Fragmentacija, odnosno pojava kada poljoprivredna
zemljišta ili urbana područja ispresijecaju šumski prostor, u velikoj mjeri utječe na šume i vrste
ovisne o šumama. Sve prijetnje na šume dovode do otpornosti šuma i šumskog zemljišta da
se odupru uticajima klimatskih promjena.
Klimatske promjene imaju uticaj na šume i šumska zemljišta. Klimatske promjene mogu imati
i pozitivne i negativne posljedice. Ako je klima toplija, vjerojatno je da će se rast drveća
povećati, što se može smatrati pozitivnim ishodom u smislu proizvodnje drvne građe.
Također može utjecati na granicu rasta šuma koja se može pomaknuti na višu nadmorsku visinu i prema
sjeveru. Istovremeno, šume mogu biti izložene većem broju opasnosti, u smislu patogena,
bolesti, nametnika i invazivnijih vrsta. Iako su ljudi odgovorni za većinu šumskih požara,
ekstremne suše i suhi uvjeti mogu povećati rizik od šumskih požara, osobito u južnoj Europi.
Takvi požari mogu biti razorni za ekosisteme šuma.
Zbog klimatskih promjena šume mogu postati osjetljivije na ekstremne vremenske uvjete.
Promjene kišnih razdoblja (vlažna i sušna razdoblja) mogu rezultirati zamjenom postojećih
vrsta drveća drugim vrstama koje su sposobnije za preživljavanje i bolje uspijevaju u novim
klimatskim uvjetima.
Zbog klimatskih promjena u Bosni i
Hercegovini najviše su ugrožena staništa
tamnih četinarskih šuma, koja su i najveći
sekvenstratori karbona u našoj zemlji.
Historijski, šume su prirodno stanište većeg
dijela Bosne i Hercegovine i imaju važnu
ulogu u okolišu i životu ljudi. Iznimno su
bogate u smislu biološke raznolikosti i
ključne su za naše napore očuvanja
prirodnih staništa.
Posljednjih je godina porasla svijest o
njihovoj važnosti u raspravama o različitim
politikama, pogotovo nakon postizanja
sporazuma na konferenciji COP 21 u Parizu
na kojoj su šume bile dio rasprava o klimi. S obzirom na sekvestraciju karbona i ublažavanje
klimatskih promjena, šume su možda jedini resurs kojim možemo upravljati. Možemo ih saditi
i možemo ih sjeći. Nad okeanima, primjerice, nemamo takvu kontrolu.
Kako bi smo osigurali očuvanje naših šuma moramo zaštititi šume i osigurati održivo
upravljanje šumskim ekosistemima, ne samo kada se radi o proizvodnji drvne građe, nego i
pri upotrebljavanju šuma za druge važne funkcije ekosistema ključne za našu dobrobit.
AS info
