I prije par godina Dodik je prijetio da će, u koordinaciji s Ruskom Federacijom, tražiti veto za misiju Althea, ali vidjeli smo da je prevladao razum, kaže Hadžović
U eri uspostave novog međunarodnog poretka, politička kriza u BiH u svjetskim centrima moći ostaje u drugom planu, a najave da bi Rusija na oktobarskoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a mogla uložiti veto na odluku o produženju mandata EUFOR-a u BiH gube se u mnoštvu dramatičnih vijesti s Bliskog istoka, Ukrajine, Poljske.
Da će od „ruskih prijatelja“ tražiti da onemoguće nastavak angažmana Evropskih snaga u BiH, prije posljednje posjete Moskvi, najavio je bivši predsjednik RS Milorad Dodik. Nakon sastanka s njim ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da Zapad pokušava ostvariti potpunu kontrolu nad BiH i oduzeti prava bosanskim Srbima.
– I prije par godina Dodik je prijetio da će, u koordinaciji s Ruskom Federacijom, tražiti veto za misiju Althea, ali vidjeli smo da je prevladao razum svih uključenih u osiguranje mira u BiH. Očekujem da će i ovaj put biti tako, jer ipak je to najoptimalnija opcija za sigurnost u BiH – kaže Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.
Prisustvo sjednici najavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je prije nekoliko dana komentirao ovakvu prijetnju. On je podsjetio da, u skladu s Dejtonskim sporazumom, u slučaju završetka mandata EUFOR-a, NATO snage dobijaju puni mandat da ga zamijene na terenu.
– Da li će Rusija igrati na tu kartu, pogotovo u kontekstu odnosa sa SAD, nadajući se da će SAD ovdje intervenirati na način da NATO snage ne idu u BiH, ostaje da se vidi. Ali formalno pravno, s aspekta međunarodnog prava, stvari stoje tako – ako nije misija Althea, onda je NATO – kazao je Komšić.
Intenzivno raditi
Aneksom 1A Dejtonskog sporazuma precizirano je da je NATO zadužen za kontrolu, u to vrijeme, svih oružanih formacija u BiH, te osiguranje mira u BiH, podsjeća Hadžović, naglašavajući da postoji realno uporište angažmana NATO-a u BiH.
– Svjedočimo i stalnim izjavama predstavnika NATO-a i novog generalnog sekretara da se neće dozvoliti taj sigurnosni vakuum i da će NATO preduzeti aktivnosti. Ipak, u ovim globalnim previranjima, naša diplomatija mora tražiti veće garancije od NATO-a u tom smislu prije same sjednice. Vidimo da se međunarodni poredak mijenja, da neke članice EU i NATO-a nisu više toliko jedinstvene kao u periodu kad je potpisan Dejtonski sporazum, pa bi snažnije garancije bile vrlo poželjne za BiH. Na tome bi naša diplomatija trebala intenzivno raditi, a mi smo predlagali da se radi i na tome da se BiH omogući privremeno članstvo u NATO-u i aktiviranje punopravnog članstva u slučaju ugrožavanja njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta – ističe Hadžović.
Nemamo vladavinu prava
Komentirajući trenutnu sigurnosnu situaciju u BiH, Hadžović podsjeća da je prošlo više od 40 dana od objavljivanja pravosnažne presude Miloradu Dodiku, a da on nezakonito uzurpira tu poziciju.
– Vidimo da ni vlast, ni međunarodni akteri ne insistiraju na provođenju odluke Suda, da ni Tužilaštvo ne preduzima konkretne korake, tako da nemamo vladavinu prava – kaže Hadžović.
DnevniAvaz/ASinfo
