U zahtjevu za pružanje pomoći koji je BiH u prosincu uputila Europskoj uniji navedeno je kako je iznos šteta procijenjen na 841,851.67 eura
Noć s 3. na 4. listopada zauvijek će biti urezana u sjećanje stanovnika sjeverne Hercegovine i dijela središnje Bosne; noć je u to kojoj su brojni mještani ostali bez svojih najmilijih, stotine ljudi bez domova i sredstava za preživljavanje, a javnost i dalje u nevjerici uslijed snage prirodne nepogode koja se sručila na ovaj pretežito brdsko-planinski kraj ispresijecan brojnim rijekama, rječicama i potocima.
Vodena bujica koja se slijevala s obližnjih visova brzo je punila korita, nezaustavljivo napredujući prema domovima žitelja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kreševa i drugih mjesta koja su se našla na udaru katastrofe koju Bosna i Hercegovina ne pamti, piše Večernji.ba. Nažalost, život je izgubilo ukupno 27 osoba, najviše u Jablanici – 19, Konjicu pet, dok su u Fojnici smrtno stradale tri osobe.
Uplaćeni iznosi
Danas, godinu dana poslije, teško da se može reći kako je pravda za stradale zadovoljena. Uostalom, istraga nadležnih tijela za slučaj iz Donje Jablanice još uvijek traje, a nedavno je potvrđeno kako su radnje u završnoj fazi, nakon čega će se znati nešto više o uzrocima katastrofe koja je zbrisala kuće s lica zemlje.
U infrastrukturnom smislu glavne prometnice su osposobljene, kao i željeznica, međutim, dio stanovnika i dalje je u privremenim smještajima čekajući na obnovu koja, slažu se svi, ide presporo. Oni su zapravo i u najosjetljivijoj situaciji, a poglavito uslijed činjenice da dolaze mjeseci koji za sobom nose veću količinu oborina, niske temperature i slične izazove s kojima iz dana u dan uče živjeti, pri čemu je, nažalost, stalan strah od neke nove nepogode postao neizostavan dio svakodnevnog života. Ipak, valja uputiti na činjenicu da procijenjene štete (u što ulaze svi segmenti društvenog i gospodarskog života) uvelike premašuju iznose koji su do sada stigli, bilo putem donacija, bilo da je riječ o izdvajanjima iz proračuna s različitih razina vlasti.
Kada je riječ o donacijama koje idu preko državne razine vlasti, ukupno donirana sredstva iznose 20,397.017,38 KM, a od toga je zapravo najveći dio donirala Republika Hrvatska, i to 10 milijuna eura.
Sredstva su raspoređena Federaciji Bosne i Hercegovine – 1,063.617,36 KM (5,21%), Hercegovačko-neretvanskoj županiji 2,759.259,35 KM (13,53%), Srednjobosanskoj županiji 1,031.159,53 KM (5,06%), gradovima Mostaru 341.323,08 KM (1,61%) i Konjicu 4,400.726,24 KM (21,58%) te osam općina: Fojnici 1,837.064,36 KM (9,01%), Kiseljaku 1,716.664,58 KM(8,42%), Kreševu 2,296.208,86 KM (11,26%), Jablanici 4,774.154,63 KM (23,41%), Varešu 74.137,41 KM (0,36%), Drvaru 26.454,02 KM (0,13%), Visokom 66.135,07 KM (0,32%) i Brezi 10.112,89 KM (0,05%). Iz rezerve proračuna institucija BiH izdvojen je milijun maraka, i to tako da su po 200 tisuća KM dobili Fojnica, Kiseljak, Kreševo, Jablanica i Konjic. Iz interventne rezerve predsjedateljice Vijeća ministara BiH izdvojeno je po 15.000 KM za CK Fojnica, CK Kiseljak, CK Kreševo, CK Jablanica i CK Konjic. Iz Fonda solidarnosti Europske unije odobreno je 45,7 milijuna eura, a za ova sredstva trenutačno se rade modaliteti implementacije. Podsjećamo, u zahtjevu koji je BiH u prosincu uputila Europskoj uniji za pružanje pomoći navedeno je kako je iznos šteta procijenjen na 841,851.670 eura, a taj iznos premašuje prag za “prirodne katastrofe velikih razmjera” za Bosnu i Hercegovinu. U skladu s navedenim napravljen je i izračun odobrenih sredstava.
S razine Federacije BiH Vlada je izdvojila 50 milijuna maraka: po 10,000.000 KM za saniranje posljedica materijalne štete i otežanog poslovanja privatnih gospodarskih subjekata sa sjedištem poslovanja ili izdvojenom poslovnom jedinicom u poplavljenom području, kao i za rekonstrukcije, sanacije i izgradnje prometne infrastrukture koja je kategorizirana kao magistralna ili regionalna. Iznos od 30,000.000 KM usmjeren je za saniranje posljedica materijalne štete nastale na materijalnim dobrima pravnih osoba i građana, stambenim i ostalim objektima, zatim za realizaciju projekata cestovne infrastrukture te za komunalne infrastrukture.
Na županijskim razinama vlasti također su donesene odluke o pomoći. Tako je Vlada HNŽ-a odobrila novčanu pomoć za otklanjanje nastalih posljedica od poplava u Konjicu, Jablanici i Mostaru u iznosu od 3 milijuna maraka, a od toga iznosa Konjicu 1,400.000 KM, Jablanici 1,300.000 KM i Mostaru 300.000 KM. Također, na tragu prethodnih odluka o dodjelama jednokratnih pomoći Konjicu i Jablanici, Vlada je donijela i odluku o odobravanju jednokratne novčane pomoći Gradu Mostaru za otklanjanje nastalih posljedica od poplava na području Drežnice u iznosu od 50.000 KM. Istodobno, Vlada Srednjobosanske županije do sada je za sanaciju šteta od poplava prebacila više od dva milijuna maraka. Svim navedenim iznosima valja dodati i različite donacije koje idu preko nevladina sektora i putem sličnih inicijativa koje su usmjerene prema realizaciji projekata iz područja stanogradnje i obnove gospodarskog sektora.
Suočavanje
Godinu dana poslije prirodna katastrofa na izravan nas način podsjeća na nepredvidivost klimatskih promjena, ali i na potrebu osnaživanja domaćih kapaciteta za suočavanje sa svime onime što donose vremenski ekstremi, počevši od zaštite ljudskih života i značajno veće brige za zaštitu okoliša, preko ulaganja u mjere i tehnologije koje mogu ublažiti posljedice pa do programa iz segmenta socijalne zaštite. Na kraju, krhke ekonomije kao što je bosanskohercegovačka jednostavno si ne mogu “priuštiti” još jedan značajniji udar.
Dnevni avaz/ASinfo
