Iran je saopćio više nije vezan ograničenjima na svoj nuklearni program nakon isteka desetogodišnjeg sporazuma između njega i svjetskih sila, iako je Teheran ponovio svoju “predanost diplomatiji”.
Značajan desetogodišnji sporazum koji su svjetske sile potpisale s Iranom o ograničavanju njegovog nuklearnog programa službeno završava 18. oktobra.
Iranski ministar vanjskih poslova Seyed Abbas Araghchi objavio je u petak navečer da će Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2231 formalno isteći tog datuma.
Njenim istekom, sva prethodna ograničenja Vijeća sigurnosti UN-a prema Iranu bit će ukinuta, a iransko nuklearno pitanje bit će uklonjeno s dnevnog reda Vijeća, rekao je visoki diplomat.
Rezolucija 2231, jednoglasno usvojena 20. jula 2015., podržala je Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA) – značajni nuklearni sporazum – i nametnula niz ograničenja iranskim nuklearnim aktivnostima. Prema njenim uvjetima, te su mjere trebale isteći deset godina nakon usvajanja, 18. oktobra 2025. godine.
Objavljujući na X, Araghchi je ponovno potvrdio predanost Teherana svojim obvezama i pravima prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT).
“Kao potpisnik NPT-a, Iran će ostati isključivo vezan svojim pravima i obavezama prema Ugovoru. To ne uključuje nikakva ograničenja opsega njegovog nuklearnog programa i saradnju s IAEA-om samo u okviru Sveobuhvatnog sporazuma o zaštitnim mjerama i u skladu s nedavnim zakonodavstvom koje je usvojio iranski parlament. Suverena prava Irana nisu predmet pregovora niti su podložna političkom pritisku. Vladavina prava – a ne prisila – mora prevladati”, poručio je iranski ministar vanjskih poslova.
JCPOA, postignut u Beču u julu 2015. godine između Irana, P5+1 (Kina, Francuska, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Njemačka) i Evropske unije, zahtijevao je od Teherana da ograniči svoj nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Međutim, 2018. tadašnji američki predsjednik Donald Trump jednostrano se povukao iz sporazuma i ponovno uveo sankcije, što je potaknulo Iran da postupno smanjuje poštivanje svojih obaveza.
Od početka ove godine, američka vlada prijeti vojnom akcijom protiv Irana, zahtijevajući da Teheran sudjeluje u pregovorima. Počevši od aprila, održano je pet rundi neizravnih pregovora o nuklearnom pitanju i ukidanju američkih sankcija. Washington je insistirao da Iran potpuno odustane od obogaćivanja uranija, zahtjev koji je Iran odbio, naglašavajući svoje pravo na mirnodopsko korištenje nuklearne energije.
Pregovori su zaustavljeni u junu nakon što su američki zračni napadi usmjereni na iranska nuklearna postrojenja. Iran je od tada izjavio da bi nastavak pregovora zahtijevao garancije da se neće suočiti s daljnjim napadima tokom pregovora – zahtjev na koji Washington nije odgovorio.
U međuvremenu, Francuska, Velika Britanija i Njemačka – zajednički poznate kao E3 – krajem augusta su aktivirale mehanizam “snapbacka” nuklearnog sporazuma, navodeći iransko “uporno i značajno neizvršavanje obaveza”. Teheran je, međutim, tvrdio da njegov nuklearni program ostaje u potpunosti mirnodopski.
Odredba o “snapbacku” omogućuje ponovno uvođenje sankcija UN-a u roku od 30 dana ako se utvrdi da Iran krši sporazum.
Dana 19. septembra Vijeće sigurnosti UN-a nije usvojilo rezoluciju kojom se produžuje ublažavanje sankcija povezanih s JCPOA-om. Naknadni prijedlog za šestomjesečno produženje JCPOA-e i Rezolucije 2231 također nije prošao.
Zamjenik stalnog predstavnika Kine pri UN-u, Geng Shuang, izrazio je razočaranje ishodom.
“Trenutna situacija dosegla je kritičnu tačku. Pozivamo sve strane da pokažu smirenost i suzdržanost, nastave dijalog i angažman, razborito se nose s nezgodnom situacijom i izbjegnu eskalaciju napetosti”, rekao je Geng.
Kako Rezolucija 2231 bliži kraju svog trajanja, Iran se suočava s ključnim trenutkom u oblikovanju svog budućeg kursa. Araghchi je naglasio da bi svaki pokušaj ponovnog uvođenja sankcija nakon 17. oktobra bio “ništavan”.
Klix/ASinfo
