Procjenjuje se da je u posljednjih pet godina Bosnu i Hercegovinu napustilo hiljadu doktora medicine i 200 doktora specijalista, navedeno je u publikaciji Međunarodne organizacije za migracije. Osim odlaska u inostranstvo, sve je više ljekara koji napuštaju javne zdravstvene ustanove i otvaraju privatne prakse. BHRT je istražio koji su glavni razlozi masovnog odlaska medicinskog kadra.
Prema podacima Ljekarske komore Federacije BiH, od januara do juna ove godine Federaciju BiH napustilo je 25 ljekara specijalista. U odlasku iz zemlje ne zaostaje ni medicinsko osoblje, a situacija se razlikuje od jedne zdravstvene ustanove do druge.
Predsjednik Ljekarske komore Zeničko-dobojskog kantona Tarik Kapidžić ističe da u BiH postoji hroničan nedostatak kadra.
“Imamo strašan problem sa kadrovima. Kod nas u BiH je otprilike 160 ljekara na 100.000 stanovnika, dok je u EU 360. Naši standardi su zastarjeli”, upozorio je Kapidžić.
Odlazak zdravstvenih radnika prisutan je već godinama. Ljekari najčešće odlaze u Austriju, Njemačku i skandinavske zemlje, a u posljednje vrijeme posebno raste interes za Sloveniju.
S problemom odlaska suočavaju se i zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj. Direktor JZU Bolnica „Sveti vračevi“ Bijeljina, dr. Mikajlo Lazić, navodi da u njihovoj ustanovi trenutno nema većih poteškoća sa kadrom te dodaje da je, uz postojeće specijaliste i subspecijaliste, 64 ljekara na specijalizaciji.
Razlozi napuštanja javnog zdravstvenog sistema nisu vezani samo za inostranstvo. Sagovornici poručuju da je rješenje u poboljšanju plata i uslova rada.
“Ljudi odlaze, trže se između zemalja. Pitanje je ko ima najveću štetu? Narod ima najveću štetu, a narod šuti i trpi”, kazao je prim. dr. Miodrag Femić, predsjednik Unije sindikata zdravstvenih radnika RS.
Kapidžić, međutim, smatra da problem nije prvenstveno finansijske prirode.
“Plate jesu loše, ali najveći problem su radni odnosi i uslovi rada. Kadrovska politika je u rukama stranaka koje postavljaju šefove i načelnike, a mladi ljudi to više ne žele da trpe”, naglasio je.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina, uz Albaniju, ima najmanji broj ljekara u odnosu na broj stanovnika u Evropi.
Dijagnoza problema je jasna – ostaje pitanje jesu li nadležni spremni preuzeti odgovornost i omogućiti terapiju zdravstvenom sistemu kojim upravljaju.
Tuzlainfo.ba/ASinfo
