Mahmuzić je za UNU kazao da banke trenutno nemaju tržišni razlog za dizanje kamatnih stopa
Većina banaka u BiH u proteklim mjesecima obavijestila je svoje korisnike o neminovnom rastu kamatne stope na već odobrene kredite.
Udar na džepove građana nije zaustavljen samo na rastu kamatne stope, ogleda se i u vidu povećanja naknada za bankarske usluge, a izmijenjene su i naknade za plaćanje m-ba i e-ba usluga i to za sto posto. Mijenjaju se i cijene usluga za transakcije unutar banaka, ali i prema drugim bankama, kao i naknade za plaćanje u KM putem trajnih naloga.
“Ako gledamo u kontekstu povećanja referentne kamatne stope Evropske centralne banke i povećanje EURIBOR-a kao posljedicu, dakle ECB diže referentne kamatne stope na depozit. Ono povećanje EURIBOR-a je posljedica povećanja cijene depozita. A depoziti u BiH su vrlo stabilni i nema povećanja cijene depozita, tako da, trenutno govorim, tržišno ne postoji razlog za povećanje kamata. Ono što ja mogu reći građanima jeste da u FBiH posluje 13 banaka, a sve banke ne rade po istom poslovnom modelu. Najbolji pristup jeste da sami klijenti ocijene koje su to banke koje pokušavaju u ovom momentu, možda, napraviti ekstra profit u vremenu kada to ne bi trebalo da rade”, kaže Mahmuzić.
Dodao je da su u okviru njihovih nadležnosti i zakonskih ovlaštenja donijeli određene odluke, te kako Agencija, kao ni bilo koji regulator u svijetu i Evropi, nema mogućnost administrativne regulacije kamatnih stopa na kredite.
“Pokušali smo da obeshrabrimo banke da dižu kamatne stope iznad neke određene granice za koju smo smatrali da je prihvatljiva i da bi mogla ugroziti stabilnost bankarskog sektora. S tim u vezi smo donijeli odgovarajuće odluke i imali smo mirovanje kamatnih stopa. Nažalost, prema onome što su nam klijenti javili i za šta imamo povratnu informaciju s terena, ponovo imamo najave da bi određene banke mogle najaviti povećanja koja možda nisu materijalno značajna, ali su administrativno vrlo zahtjevna za klijente. Naravno, mi ćemo kao regulator i supervizor reagovati na odgovarajući način, u skladu s našim ovlaštenjima i zakonskim obavezama koje imamo”, naglasio je Mahmuzić.
Prema njegovim riječima, bankarski sektor je vrlo stabilan i otporan čak i na udare koji se dešavaju izvan EU.
Novo povećanje
Međutim, ovih dana, Raiffeisen banka obavijestila je klijente da je kod određenih ugovora i kredita u otplati došlo do povećanja nominalne kamatne stope. U jednom od obavještenja navodi se da je izvršeno usklađivanje nominalne kamatne stope koja je promijenjena sa 9.26 posto na 10.58, a s početkom primjene od 11. marta 2023. godine.
Napomenuli su da ovakvo postupanje na bilo koji način ne predstavlja odricanje banke od prava za dalju izmjenu kamatne stope u narednim periodima. Dakle nakon januarskog podizanja kamata može se naslutiti da će najvjerovatnije doći do još jednog u trećem mjesecu ove godine.
A brojni analitičari ne isključuju da nakon martovskog slijedi novo povećanje i to već sredinom ove godine.
Podsjetimo, guverner Centralne banke BiH Senad Softić je istakao da se rast kamatnih stopa očekuje u januaru 2023. godine, ali da očekuje da one budu minimalne.
“Govorili smo da će doći do rasta, pogotovo za građane i privredu koji imaju promjenljivu kamatnu stopu, jer je do jula bila negativna stopa. Evropska banka je podigla stopu i preći će dva posto, što će se sigurno referirati na bankarski sektor”, pojasnio je guverner.
U BiH više nego u EU
Ovakve odluke banaka u BiH problematične su posebno ako se uzme u obzir da su kamatne stope u BiH i prije povećanja bile više od onih u EU, a to potzvrđuju i podaci Centralne banke BiH.
“Ako usporedimo kamatne stope na stambene kredite stanovništvu u BiH s kamatnim stopama na iste kredite u zemljama eurozone, može se zaključiti da su u BiH kamatne stope na višoj razini nego u eurozoni”, ističu iz Centralne banke BiH.
Inače, prosječna nominalna kamatna stopa na stambene kredite u KM u studenome 2022. godine iznosila je npr. za kredite s promjenljivom kamatnom stopom i do 1 godine fiksne kamatne stope 3,69 posto, za kredite s fiksnom kamatnom stopom preko 5 godina 3,32 posto, a za kredite s fiksnom kamatnom stopom preko 10 godina 3,78 posto.
Koje je moguće rješenje za građane
Potencijalno rješenje za građane može se pročitati u objašnjenju direktora Agencije za bankarstvo FBiH Jasmina Mahmuzića.
“Sve banke ne rade po istom poslovnom modelu”, kazao nam je Mahmuzić.
U prevodu to znači, da nisu sve banke, koje posluju u BiH, odlučne da bezrazložno povećaju svoj profit, a preko leđa građana. Te da to ostavlja mogućnost koju mogu iskoristiti građani BiH, a kako bi sačuval svoje novčanike.
Tome svjedoči i primjer Banjalučanina koji je početkom ove godine dobio obavijest da će mu kamata porasti s 501 KM na čak 639 KM.
Njegov slučaj koji je objavljen u medijima početkom januara zabrinuo je mnoge. Međutim ovaj Banjalučanin pronašao je rješenje. Konkretno svoj kredit sa promjenjivom kamatnom stopom zamijenio je za onaj sa fiksnom, ali u drugoj banci.
Dakle, ukoliko ste dobili obavještenje od svoje banke da vam se povećava kamtna stopa, uzmite telefon u ruke, zovite sve i jednu banku u BiH i provjerite kakve vam se nude mogućnosti.
Banjalučanin je pronašao rješenje, uzeo je novi kreditom sa fiksnom kamatom kojim je zatvorio postojeći kredit u banci kojoj trenutno vraća dug.
Crna-hronika.info/AS info
