Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Po julijanskom kalendaru Badnjak pada također 24. decembra, međutim to je 6. januara po gregorijanskom kalendaru te ga toga dana slave u pravoslavnim crkvama.
Na Badnji dan se slavi rođenje Isusa Krista.
Badnji dan, a posebno Badnje veče su bogati običajima.
“Badnjak” je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak. Na Badnjak se uređuje kuća za Božić te se kiti božićno drvce. Tradicionalno se na Badnjak posti, iako Katolička Crkva post ne smatra obveznim.
Na stolu se nalaze orasi, lješnici, badem, smokva, jabuka, posuda sa pšenicom u koju se stavlja božićna svijeća.
Na sam su Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i pripremale nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pečen hljeb koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.
Bdjenje počinje uveče kad se porodica okuplja oko stola s posnim jelima. Unosi se badnjak i slama koja se rasprostire po podu i simbolizuje Isusovo rođenje. Domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji nagovještava skori Božić.
Katolička crkva u ponoć između Badnjeg dana 24. decembra i Božića 25. decembra služi svetu misu koja se zove Ponoćka.
Nakon mise, vjernici jedni drugima čestitaju Božić. Nekada su momci poklanjali jabuke djevojkama, a nakon toga odlazilo se kući i porodica je Božić provodila u molitvi, pjesmi, igri i veselju.
AS info
