U sklopu televizijske kampanje nizozemske vlade pod nazivom „Okrenite prekidač“, glumica upozorava građane na pretjeranu potrošnju električne energije.
Kada svi u isto vrijeme trošimo struju, elektroenergetska mreža može biti preopterećena. To dovodi do kvarova. Zbog toga, nastojte koristiti što manje električne energije između 16 i 21 sat – poručuju u kampanji, prema pisanju BBC‑ja (BBC).
Ova poruka ukazuje da čak i u jednoj od tehnološki najrazvijenijih ekonomija svijeta – Nizozemskoj (Netherlands) – energetski sistem se suočava s ozbiljnim izazovima.
Električna vozila
Nizozemska je već dugo među vodećim korisnicima električnih vozila i ima najveći broj stanica za punjenje po glavi stanovnika u Evropi.
Što se tiče proizvodnje električne energije, zemlja je zamijenila prirodni plin iz Sjevernog mora obnovljivim izvorima – energijom vjetra i sunca. Danas Nizozemska prednjači u Evropi po broju solarnih panela po stanovniku, a više od trećine domaćinstava ima instalirane panele.
Plan je da do 2030. godine obalne vjetroelektrane postanu glavni izvor energije u zemlji.
Ovi ekološki iskoraci, međutim, značajno opterećuju elektroenergetsku mrežu, što je već izazvalo više nestanaka struje.
Zagušenje mreže
Kees-Jan Rameau, izvršni direktor nizozemskog energetskog preduzeća Eneco, ističe da je ključni problem – zagušenje mreže.
– Zagušenje mreže možemo uporediti s gužvom u saobraćaju. Dešava se kada je potražnja za energijom prevelika u određenom području ili kada se u mrežu isporučuje više struje nego što ona može podnijeti – pojašnjava on.
Dodaje da je infrastruktura mreže izgrađena u vremenu kada su postojale samo velike, uglavnom plinske elektrane.
– Tada smo gradili jake dalekovode blizu tih elektrana, a kako se približavate krajnjim korisnicima – vodovi postaju slabiji. Danas energija dolazi iz obnovljivih izvora širom zemlje, posebno iz manjih vjetroelektrana i solarnih sistema, i ubrizgava se upravo na periferiji mreže, tamo gdje su vodovi najslabiji – objašnjava.
Ti manji vodovi sada teško podnose količinu električne energije koja dolazi iz solarnih panela i vjetroturbina postavljenih širom države.
Suočavanje s krizom
Damien Ernst, profesor elektrotehnike na Univerzitetu u Liegeu (University of Liège) u Belgiji (Belgium), jedan od vodećih stručnjaka u Evropi za elektroenergetske mreže, kaže da je riječ o skupom i dugoročnom problemu.
– Nizozemska se suočava s krizom mreže jer nije dovoljno ulagano u distribucijsku i prenosnu infrastrukturu. Uvode se ogromne količine solarne energije, ali mreža to ne može pratiti. Trebat će godine i milijarde eura da se to sanira – smatra Ernst.
U sjedištu Enecoa u Roterdamu (Rotterdam), Rameau pokazuje digitalnu kontrolnu ploču, koju nazivaju „virtualnom elektranom“ i „mozgom poslovanja“. Ona omogućava balansiranje mreže i sprečavanje nestanaka struje.
Kada proizvodnja premaši potrošnju, Eneco može isključiti određeni broj solarnih panela i vjetroturbina.
S druge strane, u trenucima kada je potražnja previsoka, smanjuje se isporuka energije onim potrošačima koji su pristali na takav aranžman u zamjenu za niže cijene.
Ipak, sve veći broj domaćinstava i firmi koji žele proširiti svoje priključke ili povećati potrošnju nailazi na prepreke.
– Ljudi žele instalirati toplotne pumpe ili kućne punjače za električna vozila, što zahtijeva veće priključke – ali sve češće ih ne mogu dobiti – kaže Rameau.
Još teža situacija je za preduzeća: „Mnoge firme žele širiti poslovanje, ali nemaju pristup dodatnim kapacitetima mreže.“
Zbog toga čak i gradnja novih stambenih objekata postaje sve teža – jer nema dovoljno kapaciteta za priključenje novih naselja na elektroenergetsku mrežu.
Mnogi završe na višegodišnjim listama čekanja, kako korisnici koji žele energiju, tako i oni koji žele da je prodaju – npr. vlasnici kuća sa solarnim panelima.
Državna mrežna agencija Tennet, koja upravlja prenosnom mrežom, navodi da 8.000 kompanija čeka dozvolu za isporuku struje u mrežu, dok 12.000 firmi traži odobrenje za veću potrošnju energije.
Ekonomski razvoj ugrožen
Predstavnici određenih sektora upozoravaju da ovaj problem ozbiljno ugrožava ekonomski razvoj zemlje.
Nienke Homan, predsjednica Nizozemskog hemijskog udruženja, upozorava da bi zagušenje mreže moglo otjerati investitore u inostranstvo.
– Nakon Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, fokus je bio na rastu obnovljivih izvora. No, potcijenili smo koliko bi to moglo opteretiti elektroenergetsku mrežu – kaže Homan.
Tennet sada planira investirati 200 milijardi eura u jačanje infrastrukture do 2050. godine, uključujući postavljanje oko 100.000 kilometara novih kablova.
To je veliki trošak, ali se cijena neinvestiranja procjenjuje na 35 milijardi eura godišnje, prema izvještaju konsultantske firme Boston Consulting Group iz 2024. godine.
Potrebno strpljenje
Eugene Beijings, zadužen za pitanje preopterećenja u Tenetu, kaže da će biti potrebno strpljenje.
– Moramo višestruko povećati kapacitete mreže – duplo, troduplo, pa i deset puta. U prosjeku je za takav projekt potrebno deset godina: osam godina odlazi na administrativne procedure, saglasnosti i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a samo dvije godine na stvarnu gradnju – objašnjava on.
Dodaje da energetska tranzicija napreduje prebrzo za infrastrukturu koja ju pokušava pratiti.
Pored toga, finansijski podsticaji za korisnike koji proizvode višak solarne energije gotovo su nestali. U nekim slučajevima, korisnici čak moraju platiti da bi energiju predali mreži.
