HomeUncategorizedIzbori za lidere moćnih država svijeta, ali i regiona – šta nas...

Izbori za lidere moćnih država svijeta, ali i regiona – šta nas čeka u 2022.

Vijesti iz svijeta 2022. kretaće se između izbora za lidere i zakonodavce moćnih država i regionalnih igrača, pregovora o pitanjima koja su predmet sukoba velikih sila, sve do globalne inflacije, koja će pogoditi sve.S jedne strane Rusija, sa druge NATO. Umjesto na ukrajinskoj granici za 10 dana suočiće se za pregovaračkim stolom u Ženevi. Sa Zapada – upozorenje da je invazija ruskih trupa pitanje trenutka, iz Rusije, Putinov zahtjev za bezbjednosnim garancijama, uz podršku Kine. Između njih, Italija se, zbog dobrih odnosa s Moskvom, vidi kao mogući posrednik.

“Prestanak širenja NATO-a i bezbjednost gasovoda koji idu ka EU – to su ključni bezbjednosni interesi Ruske Federacije i činjenica da je Zapad prihvatio da učestvuje u pregovorima govori da su shvatili poruku. Politika proširenja, otvorena vrata NATO-a, jeste to što mu daje uticaj i instrument pritiska na Rusku Federaciju i oni se neće toga tako lako odreći”, kaže Aleksandar Mitić sa FPN-a i iz Centra za ruske studije.

Drugog mandata ne odriče se Emanuel Makron. Izazov zdesna pojačan je populistom Erikom Zemurom. Ali i konzervativnom republikankom Valeri Pekres. Francuska je preuzela predsjedavanje EU i aktuelni francuski predsjednik, tumači se, pokazuje namjeru da se do aprila, u trci za reizbor, predstavlja i kao lider Unije.

“Sve što on bude radio biće uslovljeno predsjedničkim izborima koji ga očekuju u aprilu, gdje ima solidne šanse. Najveći izazovi od populističke desnice, ali i od centra koji je on pokušao sa svojim političkim pokretom nekako da zauzme svi izazovi su doveli da izgubi neke grupe birača”, napomenuo je Milan Krstić sa FPN-a i iz Centra za studije SAD.

Pri predstavljanju agende predsjedavanja Uniji, Makron je poručio – “ne smijemo izgubiti zapadni Balkan”. Za jun je najavio i konferenciju posvećenu regionu. Ali ishod izbora u samoj Francuskoj ne sugeriše optimizam u pitanju proširenja.

“Osim Erika Zemura i Le Penove imamo i Valeri Pekres, koja će svakako uticati na to da na kraju nakon izbora imamo makar jednu jasnu stvar, a to je da Francuska neće promijeniti stav oko politike proširenja”, istakao je Mitić.

Si Đinping u borbi za treći mandat

Da li će Mađarska poslije 11 godina promijeniti vlast? Pitanje je aprilskih izbora. Orbanov Fides prvi put će, čini se, ozbiljno izazvati ujedinjena opozicija šest stranaka i nestranački lider Peter Marki-Zaj. Bez neizvjesnosti biraće 20. Nacionalni kongres KP Kine – Si Đinpinga za treći mandat, krajem godine. Gotovo istovremeno kada i Amerikanci budu glasali za Predstavnički dom Kongresa i trećinu senatora.

“Povlačenje iz Avganistana doživljeno je kao fijasko i inflacija koja raste, a koja je stavila u drugi plan rezultate iz prvih mjesecima mandata – smatra se da je dvogodišnji izborni ciklus referendum šta narod misli o predsjedniku. Nije baš tako, glasa se za zakonodavace, ali jeste djelimično koliko su građani trenutno zadovoljni ili nezadovoljni predsjednikom Bajdenom može da rezultira većinom u jednom ili u oba doma Kongresa”, napomenuo je Krstić.

Džozefa Bajdena u februaru nećemo vidjeti na otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. Diplomatskom bojkotu, zbog navodnog kršenja ljudskih prava domaćina, pridružile su se Australija, Kanada i Britanija. Dok ga francuski predsjednik smatra nebitnim. Za svjetske odnose u 2022. bitnu ulogu će igrati paritet Zapada i Kine.

“Vidimo odnose koji se kreću od geopolitičkog nadmetanja do potrebe da ekonomska saradnja bude što uspješnija. Kina će nastojati da odnosi budu dovoljno dobri da bi nastavila da raste s druge strane, nema tržišta i nema ekonomije na svijetu, koja ne želi da ima uspješnu ekonomsku saradnju sa Kinom”, smatra prof. FPN-a Dragana Mitrović iz Centra za studije Azije i Dalekog istoka.

I u najvećim ekonomijama, stope inflacije rastu uz rast potrošnje, cijena energenata i teškoće u snabdijevanju. U Sjedinjenim Državama inflacija je najviša u gotovo četiri decenije, u Njemačkoj na tridesetogodišnjem rekordu. Najviša od osnivanja u evrozoni.

“Možemo da očekujemo da vlade nastave da se bore da stimulansima pomažu i proizvodnju i potrošače da oporave i prozvodnju i potrošnju, ali i guvernere koji će nastaviti sa svojim mjerama da drže inflaciju pod kontrolom. Svakako da će to kako će se stvar sa pandemijom kretati suštinski uticati na mjere i globalnu ekonomiju u cjelini”, istakla je Mitrovićeva.

Stare svemirske igrače iz doba Hladnog rata, Vašington i Moskvu, Peking odranije ozbiljno izaziva. Crvena Kina osvojila je Crvenu planetu. Spustili su rover na Mars, sondu na tamnu stranu Mjeseca. I u tome su prvi. Očekuje se da pokretanje kineske svemirske stanice bude među vijestima koje će obilježiti novu, 2022.

Nezavisne/AS info

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

IZDVOJENE VIJESTI