Povodom Međunarodnog dana porodice o najugroženijoj instituciji savremenog doba, promjenama i izazovima razgovarali smo sa mamama koje imaju troje djece: Jelenom Brkić-Šmigoc, docenticom na Fakultetu političkih nauka i Dženetom Kukuljac, aktivisticom Udruženja ‘Porodice tri plus’ kao i sa dvanaestogodišnjom Ajlom, devetogodišnjim Ismailom i šestogodišnjim Eminom.
Jelena Brkić-Šmigoc je na početku kazala da se bračni partneri koji se odluče da zasnuju porodicu imaju vrijednosti i usmjerenja prema kojima zajednicu usmjeravaju.
Dženeta Kukuljac je govorila o izazovima porodice i zajedničkog života.
“Izazovi su isti za sve porodice, to je da se međusobno podržavama i razumijemo i pokušavamo da ostanemo zajedno. To je danas teže nego prije. Tradicionalno se miješa sa savremenim i teško je odlučiti. Izazov je da li biti porodica koja teži tradicionalnim vrijednostima u odgoju, ili se povesti za savremenim životom i digitalnom svijetu. Izazov je ostati na okupu, a da pritome ostanemo jedna ćelija”.
Djeca osjete harmoničnu porodicu i pokazuju zadovoljstvo. Na taj način imaju i sretno djetinjstvo i zdravo odrastanje.
“Najprije, volim to što nas ima više, što imamo uvijek nekoga s kim se igramo. Ako se posvađamo, uvijek imamo nekoga da se igramo. Jutros nas je mama probudila i niko nije ustao jer smo nastavili spavati. Kada smo ustali spremala sam se i letala, a njih dvojica su bila gore i pričali. Mama je onda rekla idemo da jedemo, operite zube i idemo zato što kasnimo”, kaže Ajla Kukulja, koja je u studiju bila sa svoja dva brata.
Emin se pophvali da pomaže roditeljima kao i Ismail: “Ponekad operem suđe. nekad nešto kupim i dam joj i iznenadim
Jučer smo farbali sa tatom, farbali smo drvo”.
“Roditelji nisu toliko strogi, mama je srožija kada je telefon u pitanjiu. Imam računar i viber i sve što trebam. Nedostaje mi nekad telefon i djeca me u školi nekada zezaju zbog toga”, kaže Ajla.
“Mi ustini veliki naglasak stavljamo na obitelj. Svi drugi sustavi kažu ako obitelj ne uradi posao teško i da će škola ili neka druga institucija. Ne mogu nadomjesiti ono što je obitelj propustila. Ne pripremao se za obiteljski život. Nažalost, tu činimo propust kao zajednica. Gdje se može uraditi, jeste na osnaživanju kako komunicirati i iskazati nešto kao što su moje potrebe, naučiti osluškivati i prihvatati drugoga i njegove granice. Komunikacija je jedan od alata koji se može naučiti i u školske sustave implementirati. Ukoliko je obitelj nešto što nije željeni izbor, nećete emociju probuditi kod budućih roditelja”, kaže Brkić – Šmigoc.
Zadatak obitelji je da djecu kontlorliraju i nauči ih kako da nešto koristi. Funkcija može biti višestruka, mobiteli ili bilo što drugo, nametnute potrebe, i tu roditelji nude kontrolu i brigu kroz emocionalni odnos. Ključne poluge su emocija i razgovor, za kraj kaže Brkić – Šmigoc.
“I odrasli i roditelji moraju ovditi briga kako oni koriste telefone da djeci ne dovode u situaciju da ne znaju odlučiti šta je dobro za njih a šta,” kazala je Dženeta Kukuljac.
N1 / AS info