Udruženje poslodavaca FBiH, u saradnji sa Sarajevo School of Science and Technology, organiziralo je jučer okrugli sto o temi Minimalna plaća u FBiH, na kojem je opći zaključak da je minimalna plaća veoma mala sa stanovišta troškova života, posebno u situaciji kada je prisutno enormno povećanje cijena. Prof. dr. Vjekoslav Domljan, rektor SSST-a, smatra da se pitanje minimalne plaće treba urediti “temeljito, zakonom, kao i da se osigura da federalna Vlada ustanovi određenu razinu minimalne plaće i stvori prostor za pregovaranje radnika i sindikata”.
– U pravilniku koji je donijela Vlada je velika razlika između javnog i privatnog sektora, kantona, djelatnosti, profesija i to znači da je trebalo na bazi određenih analiza temeljitije sagledati sve to, a posebice u suradnji s poslodavcima i radnicima kao socijalnim partnerima. Čak i kad se stvori taj okvir, kad ostanu sami radnici i poslodavci, kao što je slučaj u Njemačkoj, koji je za takvu situaciju predvidio formiranje suda časnih ljudi, zapravo treba regulirati tu minimalnu nadnicu. U djelatnostima koje su naizgled jako profitabilne firme, kao npr. Konzum, doći će do toga da se ovo ne može isplatiti, jer dvije trećine njihovih radnika će doći pod udar minimalne plaće, a nekim djelatnostima (koža, tekstil, obuća) kojima je produktivnost jako niska, gdje je obuhvaćeno oko 90.000 ljudi, bit će jako teško jer će doći do otpuštanja radnika, ističe prof. Domljan.
– Imamo slučaj gdje npr. klinički centri, gradska javna i saobraćajna preduzeća, rudnici uopšte ne plaćaju doprinose, a neko to mora platiti. Mi svi za njih to plaćamo, što je pogubno, kaže Pandurević.
Mubera Brković, predsjednica Ekonomskog savjeta UPFBiH, koja je govorila o praktičnoj primjeni odredbe o najnižoj plaći u svjetlu važećih Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, kao i o najnovijem pravilniku o načinu obračuna doprinosa, smatra da pravilnik o najnižoj plaći nije ispoštovan.
– Propisano je da se kod preračuna osnovne najniže neto plaće u bruto trebaju uzeti u obzir svi odbici zaposlenog da bi došlo do pravilnog obračuna. Osnovna plaća je preračunata u bruto, uvažavajući osnovni lični odbitak od 300 KM, a svima je poznato da postoje i neki drugi lični odbici, tako da na ovaj način pravilnik nije ispoštovan, nego je ovo neka modifikacija, kaže Brković.
Podsjećamo, federalna Vlada je ranije donijela odluku da se najniža plaća za razdoblje od 1. 1. do 31. 12. 2022. utvrđuje u neto iznosu od 543 KM, čime je prema ranijim obećanjima i najavama povećana i u odnosu na prethodni iznos veća za 136 KM ili 33,56 posto.
Oslobođenje / AS info
