Vijeće EU i Evropski parlament postigli su saglasnost, odnosno preliminarni dogovor, o novoj regulativi kojom se postepeno ukida uvoz ruskog prirodnog gasa.
Ukidanje ruskog gasa bi išlo po fazama, do potpune zabrane, u periodu od kraja 2026. do kraja 2027. godine.
Tom regulativnom želi se osigurati nezavisno i otporno evropsko energetsko tržište, ali bez ugrožavanja sigurnosti snabdijevanja.
Lars Agard, danski ministar za pitanja klime, energije i komunalnih poslova kazao je da je ovo velika pobjeda za cijelu Evropu.
Ogroman korak
– Moramo okončati ovisnost EU o ruskom gasu, a njegova trajna zabrana je ogroman korak naprijed. Izuzetno sam zadovoljan što smo tako brzo postigli dogovor s Evropskim parlamentom. To pokazuje našu posvećenost jačanju sigurnosti i zaštiti energetskog snabdijevanja – istakao je.
Uvoz će biti zabranjen nakon šest sedmica od stupanja regulative za snagu, a prijelazni period će biti za već potpisane ugovore i to: za kratkoročne ugovore potpisane prije 17. juna 2025. zabrana uvoza LNG-a stupa na snagu 25. aprila 2026, a gasa iz cjevovoda 17. juna 2026; za dugoročne LNG ugovore zabrana važi od 1. januara 2027, u skladu sa 19. paketom sankcija; za dugoročne ugovore o uvozu cjevovodnog gasa zabrana počinje 30. septembra 2027, pod uslovom da države članice ispunjavaju ciljeve popunjenosti skladišta, a najkasnije 1. novembra 2027.
Izmjene postojećih ugovora o gasu ubuduće će biti dozvoljene samo iz striktno operativnih razloga, bez mogućnosti povećanja ranije ugovorenih količina.
Uvodi se i obaveza prethodne autorizacije za sav uvoz gasa. Za ruski gas, kao i isporuke u tranzicionom periodu, podaci moraju biti dostavljeni najmanje mjesec dana prije ulaska u EU. Za neruski gas, potrebno je dostaviti dokaz o porijeklu pet dana ranije, odnosno sedam dana ako gas ulazi preko tačke Strandzha 1.
Kako bi se olakšala procedura, obaveza autorizacije neće važiti za zemlje koje ispunjavaju određene uslove – velike proizvođače koji su u 2024. izvezli više od pet milijardi kubnih metara gasa u EU i koji sami ograničavaju uvoz iz Rusije. Evropska komisija zadržava pravo da listu takvih zemalja mijenja i uklanja države u slučaju zloupotreba.
Analizirati efekte
Sve članice EU morat će izraditi nacionalne planove diverzifikacije kako bi se u predviđenim rokovima okončao uvoz ruskog gasa. One koje još uvoze rusku naftu dostavljat će i poseban plan potpunog ukidanja tih uvoza. Komisija priprema i poseban prijedlog za potpuno obustavljanje uvoza ruske nafte najkasnije do kraja 2027.
U odnosu na početni prijedlog, uvedene su stroge i odvraćajuće kazne za kompanije i pojedince koji prekrše propise. Zadržana je i klauzula o suspenziji – mogućnost privremenog ukidanja zabrane u hitnim situacijama koje ugrožavaju energetsku sigurnost neke članice, ali pod strožijim uslovima i isključivo za kratkoročne ugovore.
Komisija će nakon dvije godine analizirati efekte nove regulative, uključujući pravila o prethodnoj autorizaciji.
Privremeni dogovor sada moraju potvrditi Vijeće EU i Evropski parlament.
Nakon ruske agresije na Ukrajinu, EU je 2022. preuzela obavezu da okonča zavisnost od ruskih fosilnih goriva. Dok je uvoz ruske nafte u 2025. pao ispod 3 posto, ruski gas još drži oko 13 posto tržišta, što godišnje vrijedi više od 15 milijardi eura – i predstavlja ozbiljan rizik za trgovinsku i energetsku sigurnost Unije.
Inače, BiH je također ovisna o ruskom plinu, a postavlja se pitanje šta će to značiti i za BiH, s obzirom da plinovod koji koristi BiH prolazi i kroz zemlje EU prije dolaska u našu zemlju.
Dnevni avaz/ASinfo
