HomeVijestiŽivinicePROTESTI ŠIROM BIH: NITI JEDNA VIŠE!

PROTESTI ŠIROM BIH: NITI JEDNA VIŠE!

Saopštenje za javnost

PROTESTI ŠIROM BIH: NITI JEDNA VIŠE!

U jeku porasta slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini, ljute i zabrinute građanke/građani, ženske

aktivističke formalne i neformalne grupe i svi koji odbijaju da šute, pozivaju vas na proteste pod

sloganom NITI JEDNA VIŠE!

Kada: Srijeda, 11. oktobar 2023, u 16:00

Gdje: PROTEST informacije: Tabelarni prikaz lokacija i odgovornih osoba za gradove | Zenska Mreza

Jedanaesti u mjesecu nosi breme svirepog nasilja jer su posljednja dva okrutna slučaja femicida izvršena na taj

dan.

Protesti će se održati širom zemlje, a tom prilikom će se pročitati zahtjevi koje upućujemo prema nadležnim

institucijama, ali i čitavoj javnosti.

Zahtjevi protesta protiv femicida i nasilja nad ženama i djevojčicama | Zenska Mreza

Zašto protesti?

Zato što je 48% žena u Bosni i Hercegovini pretrpjelo seksualno i rodno zasnovano nasilje.

Zato što se u 84% slučajeva nasilje u porodici i intimnim vezama nikada ne prijavi.

Zato što oko 70% istraga slučajeva prijavljenih nadležnim tužilaštvima bude obustavljeno.

Zato što su radi blage kaznene politike mnoge od njih, njihova djeca i najbliži izloženi stalnom i brutalnom

nasilju. Pakao koji završava premlaćivanjem do smrti – uživo.

Zato što nam je dosta da gledamo kako broj žrtava raste iz mjeseca u mjesec, dok se nasilje nad ženama i

djevojčicama općenito doživljava ili kao privatni problem ili ono za što su „same krive“, jer imaju „dug jezik“,

jer im je „dekolte previše otvoren“, jer se „prave pametne“, jer su „izabrale pogrešnog čo’eka“, „ko im je kriv“!

One nisu krive! KRIV je, na prvom mjestu, u društvo duboko ukorijenjen sistem nejednakosti – naširoko

njegovana patrijarhalna svijest koja žene i sve „druge“ smatra niže vrijednim ljudskim bićima, objektima koje

se posjeduje, subjektima koji se tlače i guraju na najnižu društveno-ekonomsku ljestvicu – prve na udaru

prekomjerne zloupotrebe moći i upotrebe sile. U kući, na ulici, na radnom mjestu, u javnom prostoru. Nigdje

se ne osjećaju sigurno.

KRIVE su institucije i politike koje to dozvoljavaju. KRIVA je javnost koja im to dopušta.

Stoga, TRAŽIMO hitnu i djelotvornu reakciju odgovornih institucija na svim nivoima u Bosni i Hercegovini,

te korjenitu promjenu u svim društvenim sferama gdje se ovakva uvjerenja, oblici svijesti i prakse potiču,

zataškavaju, ili prećutno odobravaju.

Svaki naredni slučaj femicida je ODGOVORNOST cijelog društva.

Pozivamo vas da svojim učešćem i djelovanjem glasno poručite: NITI JEDNA VIŠE!

Policija:

  1. Zaštita žrtava: Procjenu rizika od ponavljanja nasilja treba provoditi kod svake prijave
    nasilja u porodici i drugih oblika nasilja nad ženama i djecom obuhvaćenih Istanbulskom
    konvencijom. Osigurati maksimalnu zaštitu i podršku žrtvama nasilja, uključujući hitne mjere
    i zaštitne mjere.
  2. Hitno postupanje: Istrage treba provoditi i optužnice podizati u što kraćem roku od izvršenja
    odnosno saznanja za postojanje krivičnog djela, posebno u situacijama gdje su žrtve u riziku
    od ponavljanja nasilja, kao i situacije u kojima su izložene pritiscima i zastrašivanju od strane
    počinilaca nasilja, koji se u pravilu nalaze na slobodi, što može imati značajnog uticaja na
    njihovu mogućnost odnosno spremnost da svjedoče, posebno kada se radi o svjedokinjama
    koje po zakonu mogu odbiti da svjedoče.
  3. Disciplinska odgovornost: Pokrenuti disciplinske postupke protiv policajaca zbog propusta
    u pružanju zaštite ženama i djevojčicama žrtvama rodno zasnovanog nasilja.
    Sudovi:
  4. Unapređenje položaja oštećenih: Sudovi trebaju unaprijediti položaj oštećenih u krivičnom
    postupku, uključujući odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu oštećenih kako bi se izbjegla
    njihova dodatna traumatizacija/sekundarna viktimizacija.
  5. Obezbijediti da krivični postupci okončavaju u razumnom roku bez neopravdanih odlaganja
    ročišta i zamjene postupajućih tužitelja.
  6. Strožije kazne za počinioce: Prilikom odmjeravanja kazni za krivično djelo Nasilje u
    porodici ili porodičnoj zajednici, treba uzeti u obzir prisustvo oružja kod počinilaca
    (posjedovanje i/ili prijetnje oružjem), istoriju nasilja u porodici i ugrožavanje spokojstva,
    tjelesnog integriteta ili duševnog zdravlja članova njihovih porodica, prisustvo djece
    izvršenju djela, povratak u vršenju djela i druge otežavajuće okolnosti kroz primjenu strožije
    kaznene politike prema počiniocima nasilja;

Pravosudni organi i Parlamenti i Skupštine :
Premda u Bosni i Hercegovini postoje zakonske odredbe na osnovu kojih bi se mogli sankcionisati
počinitelji femicida, jasno je da one nisu dovoljne kako bi se adekvatno kaznilo ubistvo žena iz
mržnje. Stoga je potrebno uvesti zasebno krivično djelo kojim će se jasno definisati šta podrazumijeva
krivično djelo ubistva žene samo zato što je žena kako bi se u praksi izbjegao svaki pokušaj
relativiziranja femicida.

  1. Pravno definirati femicid: Definirati femicid kao ubistvo žene čiji je bio član porodice,
    bliska osoba ili vanbračni partner ili koju je prethodno zlostavljao, s kaznom zatvora najmanje
    deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
    Iako je Bosna i Hercegovina potpisnica Istanbulske konvencije, potrebno je prenijeti odredbe
    Konvencije u domaće zakonodavstvo i definirati femicid kao posebno krivično djelo. To bi
    omogućilo strože kazne za počinitelje i bolju zaštitu žrtava.
    Femicid jest zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve.
    “Femicid se definira kao namjerno usmrćivanje žene ili djevojčice, bez obzira na dob, na temelju
    njenog spola ili roda, koje proizlazi iz rodno motiviranog nasilja te uključuje fizičko nasilje, seksualno
    nasilje, psihičko nasilje, ili druge oblike zlostavljanja i diskriminacije. Femicid uključuje i slučajeve
    usmrćivanja žena i djevojčica zbog njihove bliske povezanosti s osobama (član familije, partner, bivši
    partner, supružnik ili partner) koje su ih zlostavljale ili zbog odluka koje su donijele u vezi sa svojim
    životima, kao što su napuštanje nasilnog partnera ili traženje razvoda, ubijanje žena i djevojčica u
    ime takozvane časti i druga ubojstva vezana uz štetne prakse, ciljano ubijanje žena i djevojčica u
    kontekstu oružanog sukoba te slučajeve femicida povezane s kriminalnim skupinama, organiziranim
    kriminalom, dilerima droge i krijumčarenjem žena i djevojčica.”
  2. Prepoznavanje djece kao žrtava: Izmjene zakonodavstva trebaju prepoznati djecu kao žrtve
    nasilja u porodici, uključujući slučajeve gdje nisu direktno izložena fizičkom nasilju, ali
    svjedoče nasilju nad drugim članovima porodice.
  3. Odgovornost za nečinjenje: Uvesti kazne za nečinjenje za sve službenike/ce javnih službi
    koji/e su doprinijeli da se nasilje prema ženama i djevojčicama okonča femicidom.
  4. Psihološko nasilje: Prepoznati psihološko nasilje nad ženama kao krivično djelo i dosljedno
    provoditi istrage i procesuirati takva djela.
  5. Registar nasilnika i praćenje slučajeva nasilja: Nedostatak statističkih podataka i javnih
    registrara o femicidu otežava praćenje i razumijevanje razmjera ovog problema. Bez preciznih
    podataka, teško je razviti politike i programe za prevenciju i zaštitu žrtava.
  6. Kontrola izdavanja dozvola za oružje: Pooštriti kontrolu izdavanja dozvola za posjedovanje
    oružja, uključujući oružje za lov. Osobe prijavljene za nasilje u porodici ne smiju imati
    dozvolu za oružje.
  • Pratiti registar osoba koje posjeduju oružani list, te zahtijevati da se na
    godišnjoj osnovi radi psihološko profiliranje ovih osoba

Ostali zahtjevi

  1. Servisi podrške: Osigurati sredstva za kontinuirano finansiranje sigurnih kuća i drugih
    specijaliziranih servisa podrške za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja. Poticati otvaranje
    sigurnih kuća u zajednicama gdje nedostaju.
  2. Jačanje kapaciteta: Usmjeriti novac na stručno podizanje kapaciteta i kontinuirane obuke
    predstavnika/ca centara za socijalni rad, policije, pravosudnih institucija, zdravstvenih
    ustanova i svih drugih relevantnih subjekata zaštite od nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
    (Nadležne institucije trebaju bolje koordinirati svoje napore u borbi protiv femicida. Također
    je važno provoditi kontinuiranu edukaciju sudija/tkinja, tužitelja/ica, policajaca/ki i drugih
    relevantnih aktera kako bi se bolje razumjelo rodno zasnovano nasilje i kako bi se pravilno
    postupalo u slučajevima femicida.)
  3. Regionalna suradnja: Budući da je femicid regionalni problem, regionalna suradnja i
    razmjena iskustava mogla biti korisna u razvoju strategija za borbu protiv femicida.

Udruženje “HO HORIZONTI” Tuzla

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

IZDVOJENE VIJESTI