Nakon jednog od najtoplijih ljeta u znanoj historiji naše zemlje u kojem smo na vrhuncima toplotnih valova često priželjkivali svježije dane, nismo ni slutili da će prava, prva konkretna, širokopojasna kiša nakon maja mjeseca stići u našu zemlju i napojiti žednu zemlju tek u oktobru.
Ne računajući lokalne nestabilnosti i neravnomjerno raspoređene padavine ovog ljeta, suša je prijetila poljoprivredi, a nažalost i prepolovila doprinose određenih kultura – prije svega kukuruza, kojem pored suše nisu pogodovale izuzetno visoke temperature zraka. Septembar, iako je bio podnošljiviji, i dalje je bio dosta vruć, a suši kao da se nije nazirao potpuni kraj. Međutim, polovinom prve dekade oktobra 2021. godine smo prilično naglo uskočili u kasnu jesen i kišne dane – i to gotovo njih 10 dana zaredom. Zanimljivo je da smo 05.10. imali posljednji dan s ljetnom temperaturom zraka (temperatura zraka prelazi 25,0 ºC), da bismo vrlo naglo u naredna 72 sata na planinama bilježili i uobičajeni, ovosezonski snijeg. Ipak, impresivno je da su, primjera radi, Zeničani, imali skoro i vreli dan (nedostajalo je svega 0,1 ºC do 30,0 ºC), da bi ubrzo temperature pale na jednocifrene vrijednosti primjerenije novembru mjesecu čak i u najtoplijem dijelu dana. Razlog ovakve vremenske situacije potražujemo u snažnom prodoru hladnijeg zraka sa sjevera, što vidimo po ovim zelenim nijansama koje se od sjeveroistoka Europe protežu osom do samog juga Europe (Figura 1 – prikazana strelicom), dok linije na karti temperaturnog polja povezuju mjesta sa istom temperaturom zraka, sa razmakom između od 5 ºC. (Figura 2 i 3).
N1 / AS info
