U udomiteljsku porodicu može biti smješteno najviše troje djece, s tim da ukupan broj djece koja žive u toj porodici, uključujući i djecu udomitelja, ne može biti veći od pet.
Iako se najveći broj djece bez roditeljske skrbi još uvijek smješta u domove i ustanove socijalne zaštite, ohrabruje podatak da se na području Federacije BiH razvija svijest o značaju udomiteljstva. To potvrđuje i stalni rast broja udomiteljskih porodica posljednjih godina.
Potrebna bolja regulacija
Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, trenutno je aktivno oko 350 udomiteljskih porodica, a očekuje se dalji rast jer institucije kontinuirano rade na edukaciji i osposobljavanju udomitelja.
Najveći broj djece koja su smještena u udomiteljske porodice ima između nula i deset godina. U toku su pripreme novih zakonskih rješenja koja bi trebala dodatno urediti ovu oblast i porodicama koje se odluče na udomiteljstvo pružiti više podrške.
Iz resornog ministarstva najavljeno je da će uskoro u parlamentarnu proceduru uputiti izmjene i dopune Zakona o udomiteljstvu, koji predstavlja temelj za razvoj sistema.
Kako je naveo federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, ove izmjene imaju za cilj dodatno jačanje sistema udomiteljstva – kroz obavezne edukacije za sve udomitelje, jasnije procedure prije smještaja djeteta te jaču zaštitu prava djece i veću podršku udomiteljima.
„Udomiteljstvo nije samo pružiti dom, to je ulaganje u djecu koja će imati djetinjstvo i sutra biti funkcionalni, zdravi članovi društva,“ kazao je Delić na nedavno održanoj konferenciji „Udomiteljstvo u Federaciji BiH: živjeti, odrastati i graditi sistem zajedno“.
Prema Zakonu o udomiteljstvu Federacije BiH, osoba koja želi biti udomitelj mora biti državljanin BiH, punoljetna, s prebivalištem u Federaciji BiH, poslovno i zdravstveno sposobna, te imati najmanje srednjoškolsko obrazovanje.
Također, mora dokazati da članovi domaćinstva nemaju neizmirenih poreznih obaveza. Neophodno je posjedovati kompetencije za zaštitu, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba udomljenika, što procjenjuje nadležni centar za socijalni rad, te osigurati odgovarajuće stambene i materijalne uslove.
Ko može biti udomitelj?
Udomljenik može biti dijete ili mlađa punoljetna osoba do završetka redovnog školovanja, a najduže do 26. godine života, ako se ne može zaposliti. Udomiteljstvo se zasniva na ugovoru o međusobnim pravima i obavezama koji potpisuju centar za socijalni rad i udomitelj.
Dobna razlika između udomitelja i udomljenika ne može biti manja od 25 niti veća od 50 godina, osim ako je stručni tim procijenio da je drugačije rješenje u najboljem interesu djeteta. Udomitelj ne može biti mlađi od 25 niti stariji od 65 godina, osim kod srodničkog udomiteljstva ili ako je to procijenjeno kao najbolje za udomljenika.
Hitno i povremeno udomiteljstvo
U udomiteljsku porodicu može biti smješteno najviše troje djece, ali ukupan broj djece u porodici, zajedno s djecom udomitelja, ne može biti veći od pet. Iznimno, može biti smješteno više od troje djece ako je riječ o braći i sestrama, hitnom ili povremenom udomiteljstvu ili smještaju roditelja s djetetom do godinu dana starosti.
Visina udomiteljske naknade zavisi od broja i vrste udomljenika. Osnovica za izračun je prosječna neto plaća u Federaciji BiH za prethodnu godinu.
Koliko iznosi mjesečna naknada?
Mjesečna naknada udomitelju po jednom udomljeniku iznosi najmanje 15 posto od te osnovice i uvećava se za 15 posto za svakog sljedećeg udomljenika. Kod specijaliziranog udomiteljstva naknada je najmanje 30 posto osnovice, uz povećanje za 20 posto za svakog idućeg udomljenika.
Naknada za uzdržavanje udomljenika iznosi najmanje 30 posto osnovice kod tradicionalnog, a najmanje 50 posto kod specijaliziranog udomiteljstva.
Sve ove mjere, ističu nadležni, imaju za cilj da se što više djece bez roditeljske skrbi smjesti u porodično okruženje, gdje će imati sigurnost, podršku i priliku za zdrav razvoj.
RTVSlon/ASinfo
