Apsolutno nema nikakvog ni ekonomskog, ni logičkog opravdanja za uvoz vode od 2, a ne 214 miliona, kaže Halilbegović
Više od 214 miliona KM u prvih osam mjeseci ove godine BiH je platila prirodne i vještačke mineralne vode, te mineralne vode i gazirana pića s dodatim šećerom i drugim sredstvima za zaslađivanje i aromatizaciju iz uvoza.
Ovaj podatak Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) nije jedini, ali je vjerovatno najilustrativniji primjer i našeg učešća u urušavanju domaće ekonomije dok, pored bh. fabrika i pitke vode koja teče pod našim prozorima, punimo budžete drugih država, ponajviše Srbije, Hrvatske, Mađarske, Austrije i Slovenije.
Podsjetimo, s 9.460 kubnih metara po stanovniku, BiH je vodom najbogatija na Balkanu i peta država Evrope. Ekonomski stručnjaci podsjećaju da na ovaj način onemogućavamo ili usporavamo nova upošljavanja, ali i da uskraćujemo sredstva namijenjena domaćim fondovima.
– Apsolutno nema nikakvog ni ekonomskog, ni logičkog opravdanja za uvoz vode od 2, a ne 214 miliona. Bojim se da nije do politika kojima su eventualno draže susjedne države, već da se ovdje radi isključivo o golom finansijskom interesu pojedinaca ili pojedinca. Jednostavno, nije uredu da se ne favorizira kupovina domaćih proizvoda, a veliki upitnik stoji i iznad toga ko tu vodu kupuje – kaže za “Dnevni avaz” finansijski stručnjak i profesor na Internacionalnom univerzitetu Burch Sanel Halilbegović.
Ističe da ovi podaci govore „koliko smo šuplji kao sistem“.
– Da u zemlji koja je jedna od najbogatijih sa zalihama pitke vode, pored domaćih proizvođača, stotine miliona dajemo za vodu iz uvoza – kaže za „Avaz“ Halilbegović.
Dnevni avaz/ASinfo
