U jeku rastuće humanitarne krize u Gazi, hiljade izgladnjelih Palestinaca okupile su se na punktovima za distribuciju pomoći, uprkos strahovima od nadzora i nesigurnosti.
Hiljade Palestinaca su jučer došle na lokacije na kojima je, u organizaciji fondacije koju podržavaju SAD i Izrael, distribuirana humanitarna pomoć, dok je očajnička potreba za hranom nadvladala strah od biometrijskih i drugih provjera čije je uvođenje najavio Izrael.
Humanitarna fondacija za Gazu (GHF) podijelila je oko 8.000 paketa hrane, što odgovara otprilike 462.000 obroka, nakon gotovo tromjesečne izraelske blokade ratom razorene enklave.
U južnom gradu Rafahu, koji je u potpunosti pod kontrolom izraelske vojske, hiljade ljudi, među kojima mnoštvo žena i djece, pohrlile su – neki pješke, neki kolima s magarcima – prema jednom od mjesta distribucije gdje su im dijeljeni paketi s hranom.
Izrael i Humanitarna fondacija za Gazu su, bez predočavanja dokaza, tvrdili kako je Hamas pokušao spriječiti civile da dođu do centara za distribuciju pomoći, dok je Hamas negirao te optužbe, piše Reuters.
Kašnjenja i kolaps u distribuciji hrane
“Pravi uzrok kašnjenja i kolapsa u procesu distribucije pomoći je tragičan haos izazvan lošim upravljanjem kompanije koja djeluje pod izraelskom okupacijom u tim tampon zonama”, rekao je za Reuters Ismail Al-Tavabta, direktor medijskog ureda vlade Gaze kojom upravlja Hamas.
Dodao je da su zbog toga hiljade iscrpljenih i gladnih ljudi, pod pritiskom opsade i gladi, upali u centre za distribuciju hrane, a izraelske snage tada su otvorile vatru.
Međutim, izraelska vojska tvrdi da su njihovi vojnici ispalili samo hice upozorenja izvan kompleksa, nakon čega je distribucija ponovo uspostavljena.
Izrael tvrdi da je GHF sa sjedištem u Švicarskoj inicijativa koju podržavaju SAD te da njihove snage ne planiraju učestvovati u radu distribucijskih tačaka. No, izraelska podrška planu, koji podsjeća na ranije izraelske prijedloge, kao i bliskost fondacije sa SAD-om, izazvala je sumnje u njenu neutralnost – uključujući i bivšeg šefa fondacije koji je u nedjelju iznenada podnio ostavku.
Izraelska vojska je saopštila da su posljednjih sedmica u enklavi uspostavljena četiri mjesta za pomoć, a dva od njih u Rafahu počela su s radom u utorak. Izraelski zvaničnici tvrde da novi sistem omogućava provjeru primalaca kako bi se isključile osobe povezane s Hamasom. Izrael, koji je od oktobra 2023. u ratu s Hamasom, optužuje tu grupu za krađu zaliha hrane, što Hamas poriče.
Biometrijske provjere izazivaju zabrinutost
Humanitarne organizacije upoznate s planovima fondacije tvrde da će svi koji dođu po pomoć biti podvrgnuti provjerama putem tehnologije prepoznavanja lica. Mnogi Palestinci strahuju da bi ti podaci mogli završiti u rukama izraelskih vlasti i biti iskorišteni za njihovo praćenje.
Ujedinjeni nacije (UN) i druge međunarodne humanitarne organizacije bojkotovale su fondaciju, navodeći da ona potkopava osnovno načelo da se humanitarna pomoć mora distribuisati nezavisno od sukobljenih strana i na osnovu potreba stanovništva.
“Humanitarna pomoć ne smije biti politizirana ni militarizovana”, izjavio je Christian Cardon, glasnogovornik Međunarodnog komiteta Crvenog križa.
U New Yorku je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric rekao novinarima da UN i njegovi partneri imaju dobar plan za “pomoć očajnički pogođenom stanovništvu”, ali da Izrael i dalje dopušta isporuku pomoći uz mnogobrojne prepreke.
Prošle sedmice, Izrael je ublažio blokadu i dopustio ulazak kamiona s pomoći koje šalju međunarodne agencije, uključujući i vozila Svjetskog programa za hranu koja dostavljaju brašno lokalnim pekarama. Međutim, u gusto naseljenu obalnu enklavu stigla je minimalna pomoć u poređenju s ogromnim potrebama stanovništva pogođenog glađu.
UN-ove agencije procjenjuju da je svakodnevno potrebno isporučiti između 500 i 600 kamiona s humanitarnom pomoći.
Tuzlanski.ba/ASinfo
