Nekada ni sami dileri ne znaju šta prodaju jer su oni neka druga, treća i tako dalje ruka u slijedu prodavaca, kazala nam je direktorica Zavoda.
Rasprostranjenost droga u našoj državi je ogromna što pokazuju i policijske akcije koje se sprovode u brojnim gradovima naše države.
Kako je „Dnevni avaz“ ranije pisao, policija u Sarajevu za godinu i devet mjeseci zaplijenila je više od 200 kilograma droge. Ovaj broj očigledno sve više raste. Kako je za „Dnevni avaz“ izjavila direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, prof. dr. sci. med. Rasema Okić, spec. neuropsihijatar, subspecijalista za bolesti ovisnosti tržište droga se značajno promijenilo u odnosu na prije 10 ili 20 godina.
Različiti miksevi
– Tada je nekako korisničkom scenom među drogama, dakle hemijskim ovisnicima, vladao heroin. On je bio zastupljen na čitavom prostoru ne samo Bosne i Hercegovine, nego regiona i šire. Također, broj heroinskih ovisnika je jako rastao u poratnom periodu. I neki je svoj, da kažem, pik u Bosni i Hercegovini doživio tamo od 2010. do 2015. i onda je počelo jedno opadanje broja heroinskih ovisnika, ali istodobno pojavljivanje većeg broja eksperimentatora sa nekim novim sintetskim drogama. Među njima su, prije svega, psihostimulansi, najčešće amfetamin i metamfetamin. Oni su danas vrlo zastupljena i dominantna psihoaktivna supstanca na našim prostorima, ali i u Evropi posebno među mladima i početnicima – kazala je prof. dr. sci. med. Okić za „Dnevni avaz“.
Kako je istakla, osim uvijek prisutne marihuane, amfetamini, kako ih mladi često nazivaju „podizači“ ili „dizalice“, jer im dižu raspoloženje, su najzastupljeniji zato što su dostupni i jeftini.
– Jeftiniji, recimo od kokaina, koji je također sve zastupljeniji na našem tržištu. Marihuana je droga koja se nekako smatra početničkom drogom, ali i drogom koju uzimaju i oni koji uzimaju neke druge, kako oni vole reći, teže droge. Nema lakih i teških droga, sve su droge teške i opasne i mogu biti opasne po život. Zašto? Zato što često konzumenti droga ne znaju čak ni šta su dobili u svojim paketićima, pošto je puno različitih mikseva. I droga ne dođe uvijek čista, ili naprotiv, nakon vrlo često onečišćenih droga, znači miksa različitih pomoćnih supstanci, oni zapravo dobiju vrlo malo čiste tvari, čistog heroina, čistog kokaina ili amfetamina. Nekada ni sami dileri ne znaju šta prodaju jer su oni neka druga, treća i tako dalje ruka u slijedu prodavaca – kazala je.
Ritual s džointom
– Što se tiče marihuane, tu postoji jedna posebna opasnost koja vreba, a to je činjenica da je marihuana isto u širokoj upotrebi, kao džoint. Džoint se pušio, to je ritual jedan, sama konzumacija džointa među mladima je ritual, oni sjede u krugu i onda taj jedan džoint kruži i svi povuku po dim i tako u krug. Tada je koncentracija te aktivne supstance THC, a to je tetrahidrokobalamin, bila samo 1 posto. Danas koncentracija THC-a u marihuani ide i do 20 posto, dakle daleko jača od drugih – kazala nam je prof. dr. sci. med. Okić.
Dodala je da jedan od najneželjenijih efekata marihuane jeste to što kada je dugotrajno ljudi upotrebljavaju, mogu se razviti prave psihotične reakcije i prave psihoze.
– Dakle, teška psihijatrijska hronična oboljenja, psihoze, ludila, osobito ako konzument ima recimo hereditarno opterećenje, tojest nasljednu neku nit, da inače u porodici ima takvih koji boluju od psihoze i onda mu marihuana bude samo okidač, trigger da se razvije psihotična reakcija. Marihuana više nije benigna. Nije nikad ni bila. Marihuana je jača, heroina malo ima, vrlo rijetko. Mi uopće nemamo novih heroinskih ovisnika. Ne, godinama. Da sada neko ima 22, 25, 27 godina i da on obožava heroin, da je to njemu glavna supstanca, njega drugo i ne zanima, ne, to više nema. I ne da mi nemamo u Sarajevu, nego i sa kolegama s kojima razgovaram, konkretno u Bosni i Hercegovini, jer tu prilično poznajem prilike. Predsjednica sam Udruženja alkohologa i stručnjaka za druge ovisnosti u BiH i tačno znam kako je u Banjoj Luci, kako je u Bijeljini, Bihaću, Tuzli, Zenici, gdje isto imaju ovakvi centri kao naš, nema heroinskih ovisnika – istakla je za naš medij.
Sadržaj droga
Kada je u pitanju sadržaj droga, kazala nam je da se stavljaju praškaste stvari – tucani aspirin, andol, B vitamin, sitni pijesak, cedevita, kako bi se dobilo na gramaži.
– Niti onaj što kupuje to zna, niti onaj što mu prodaje, jer on je preprodavac, on to nije pakovao. Mladi, nažalost, ne misle da je amfetamin droga i da je opasna droga. Oni misle da će tako da im malo popravi raspoloženje „dizalica“, „podizač“, da ga učini sretnijim, zadovoljnijim. I to bude lijepo. On je pun energije, povišenog raspoloženja, sve je divno, ne mora da spava, jede, pije, on gori od energije. Međutim, kada prođe dejstvo toga, on je kao ispuhani balon – kaže nam prof. dr. sci. med. Okić.
DnevniAvaz/Asinfo
