Kancelar Njemačke Friedrich Merz saopćio je kako je vlada predložila uvođenje tzv. aktivne penzije, a o čemu će raspravljati i Bundestag.
Naime, kako je Merz objasnio, ljudi u penzijskoj dobi moći će nastaviti raditi s dodatnim prihodom oslobođenim od poreza do 2.000 eura mjesečno.
Planirani datum početka je 1. januar 2026. godine.
Poreska olakšica će biti uvedena za prihode od zaposlenja do 2.000 eura mjesečno. Primjenjivat će se na zaposlene koji su dostigli zakonsku starosnu granicu za penzionisanje i nastavljaju da rade volonterski.
“Pružamo daljnji podsticaj ekonomskom rastu u Njemačkoj. Da bi se to postiglo, ekonomiji su posebno potrebni stariji i iskusni radnici te kvalifikovani radnici. To jača tržište rada, jača ekonomiju i pravi je plus za sve koji žele ostati profesionalno aktivni”, rekao je savezni ministar finansija Lars Klingbeil (SPD).
Šta zapravo donosi aktivna penzija?
Njemački mediji su također objasnili detalje ove odluke. U suštini, “aktivna penzija” je neoporezivi dodatak od 2.000 eura mjesečno za sve zaposlenike u dobi za penzionisanje koji podliježu doprinosima za socijalno osiguranje. Ovaj dodatak od 24.000 eura godišnje primjenjuje se na prihod od zaposlenja za osobe koje također primaju penziju. Na primjer, neko ko zarađuje 3.000 eura bruto mjesečno od svog zaposlenja morao bi u budućnosti platiti porez samo na 1.000 eura od toga – ne i na ostatak.
Ova odluka ujedno znači i olakšicu za starije radnike.
Ipak, kod aktivne penzije se “bruto jednako neto” ne primjenjuje, jer se doprinosi za socijalno osiguranje i dalje primjenjuju.
Međutim, aktivna penzija bi trebala biti izuzeta od takozvanog pravila progresije. To bi rezultiralo time da neoporezivi dodatni prihod poveća poresko opterećenje jer poreska stopa raste zbog većeg ukupnog prihoda. Sama isplata penzije je već oporezovana iznad osnovnog dodatka.
Protivnici aktivne penzije naglašavaju da je, posebno u sektorima s nedostatkom radne snage, fizički i mentalni stres toliko visok da malo ljudi može ili želi raditi nakon penzionisanja. Nadalje, nije jasno koliko je poslodavaca zapravo spremno zaposliti ljude u dobi za penzionisanje i time prihvatiti više dana bolovanja.
Kritičari se također žale da su zaposleni favorizirani, a samozaposleni u nepovoljnom položaju. Na primjer, samozaposleni zanatlije nemaju pristup “aktivnoj penziji”, iako je nedostatak kvalificiranih radnika u ovom sektoru ogroman.
Poljoprivrednici također ostaju praznih ruku – mnogi od njih ionako rade duže nego što dostignu dob za penzionisanje.
Kada je riječ o tome koliko bi ljudi moglo imati korist, Tagesschau ističe sljedeće.
“Postoje različite procjene. Njemački institut za ekonomska istraživanja, koji je blizak tržištu rada, nedavno je procijenio broj na oko 230.000. Savezno ministarstvo finansija procjenjuje da je broj nešto niži, predviđajući oko 168.000 ljudi – četvrtinu onih koji ispunjavaju uslove”, navodi se.
Ministarstvo finansija procjenjuje da će se godišnje izdvojiti otprilike 890 miliona eura. Od toga će se otprilike 42,5 posto dodijeliti saveznoj i državnim vladama, a preostalih 15 posto lokalnim vlastima. Međutim, savezna vlada se nada da će to također generirati više poreskih prihoda kroz pozitivan učinak na ekonomski rast.
Klix.ba/ASinfo
