Na oktobarskim izborima prošle godine, skeneri su učinkovito radili na 143 od 145 biračkih mjesta u sedam izbornih jedinica, što predstavlja 98,62 posto uspješnosti tokom cijelog izbornog dana – Lokalni izbori 2024.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine na računu raspolaže s 112,5 miliona KM. No, pitanje je hoće li taj novac biti iskorišten za uvođenje novih tehnologija na biračka mjesta.
Odluka je u rukama državne vlasti, koja godinama odgađa uspostavljanje reda i zakona u izbornom procesu. Nakon višemjesečnog ignoriranja, Vijeće ministara BiH u srijedu bi trebalo razmatrati Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji CIK-a.
CIK-u nedostaje ljudi, posebno IT stručnjaka. Bez njih i bez savremene opreme, transparentni izbori ostaju samo želja.
“Planirali smo da naš sekretarijat, koji ima 61 uposlenika, ima 124. Kada smo počeli provoditi Zakon o finansiranju političkih subjekata, odnosno stranaka, imali smo samo 40 političkih stranaka. Danas ih imamo preko 200. Provodimo izbore na svim nivovima, gotovo svake dvije godine, pa i prijevremene izbore vrlo često. Tako da je naš plan da novom sistematizacijom rekonstrujšemo Odsjek za izbore”, izjavila je predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.
Pravilnik kojim bi se otvorio prostor za nova zapošljavanja i tehničku modernizaciju ovisi isključivo o volji vladajućih stranaka. Upravo tih stranaka koje godinama glasaju protiv uvođenja tehnologija koje bi značile kraj izbornih manipulacija.
Politička analitičarka Tanja Topić podsjeća da je odluka isključivo politička:
“Ovdje će odlučujuću ulogu imati politička volja onih političkih partija koje su na vlasti, jer uvođenje novih tehnologija i skenera otkida im se onaj dio političkog kolača u izbornim rezultatima stvoren na nezakonit način i koji počiva na političkoj korupciji.”
Da bi nove tehnologije značile kraj najrasprostranjenijih izbornih prevara, jasno ukazuje i Hasan Kamenjaković iz Koalicije Pod lupom:
“Kada se uvede elektronska identifikacija i skeneri glasačkih listića, bit će u potpunosti eliminisane nepravilnosti poput glasanja više puta, glasanja umjesto umrlih osoba, dodavanja glasova na glasačke listiće, poništavanja glasačkih listića.”
Skeptična je i sama predsjednica CIK-a:
“Ako ne bude promijena, radit ćemo po starom, s četiri glasačka listića, što će utjecati na efekasnost procesa, ali radit ćemo”, naglasila je Hadžiabdić.
Posebno oštar bio je zastupnik Nebojša Vukanović, koji smatra da se sve odgađa namjerno, kako bi političke stranke nastavile kontrolirati izborni proces:
“Ljudi u CIK su odgovorni da sprovedu ono što je doneseno. Nije riječ o nabavci nuklearne bombe ili mlaznog aviona, pa da treba neko veliko umijeće i vrijeme. To su samo izgovori, svaka opstrukcija je u korist mafije! Mi ćemo izvršiti pritisak kako bismo spriječili SNSD, ali i ostale koji kradu izbore, da uspiju u svojim namjerama. Jer, SNSD zna šta za njih znači uvođenje skenera. To bi bio njihov kraj.”
Skeneri testirani
Na oktobarskim izborima prošle godine, skeneri su učinkovito radili na 143 od 145 biračkih mjesta u sedam izbornih jedinica, što predstavlja 98,62 posto uspješnosti tokom cijelog izbornog dana – Lokalni izbori 2024.
Sva 143 biračka mjesta koja su koristila skenere uspješno generirala, ispisala i prikazala elektronske rezultate za posmatrače, medije i javnost odmah nakon zatvaranja.
Prosječno vrijeme koje je trebalo da se skenira glasački listić na biračkim mjestima u BiH gdje su bile primijenjene nove tehnologije bilo je 45 sekundi, a rezultati glasanja dostavljeni su CIK BiH za minut i po. Važno, ovi rezultati ostali su nepromijenjeni do upoređivanja s ručno prebrojanim (preliminarnim) rezultatima.
Na Lokalnim izborima 2024., u 311 slučajeva, od 322 koliko je prosječan broj birača koji je izašao da glasa po biračkom mjestu u BiH, nao vim glasačkim mjestima nije bilo nikakvih problema u identifikaciji.
Dok se čeka odluka vlasti, pred CIK-om je još jedna prepreka – tenderski postupci i nabavke. A iznad svega lebdi dilema: može li 6.000 skenera zaustaviti decenijama ukorijenjenu izbornu krađu?
TuzlaLive/ASinfo
