Čovjek koji je Bošnjacima vratio historijsko ime – a nema ni jednu ulicu

„Akademik Muhamed Filipović bio je najsnažniji promotor bošnjaštva, ali njegovo ime i dalje ne nosi nijedna ulica u Bosni i Hercegovini“

Građanin Živinica Suadin Strašević još je u martu prošle godine uputio javnu inicijativu Gradskom vijeću Živinica i Gradskoj upravi da se jedna od ulica u tom gradu nazove po rahmetli akademiku Muhamedu Filipoviću, jednom od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca 20. stoljeća.

U svom tekstu pod nazivom „Omaž akademiku Muhamedu Filipoviću i građanska inicijativa za davanje naziva ulice po istaknutom Akademiku“, Strašević je detaljno podsjetio na veličinu i značaj Filipovićevog djela:

– „U našoj bogatoj historiji pravne, političke, filozofske i općenito društvene misli izdvaja se ime akademika Muhameda Filipovića. Ukupno njegovo djelo zahtijeva poseban studij, istraživački pristup i formiranje zasebnih bibliotečkih odjeljenja.“

Muhamed Filipović (1929–2020) bio je akademik, doktor nauka, filozof, politolog, historičar, esejist i jedan od najangažiranijih bošnjačkih intelektualaca. Doktorirao je 1961. godine, školovao se u Banjoj Luci, Beogradu i Zagrebu, a još kao vrlo mlad bio je učesnik Narodnooslobodilačkog pokreta.

Godine 1967. objavom eseja „Bosanski duh u književnosti – šta je to?“ započeo je jednu od najznačajnijih intelektualnih borbi za bosanski identitet, zbog koje je bio izložen političkim pritiscima, hajkama i progonu.

– „Akademik se više nije obazirao na napade, uvrede i poniženja, naprotiv, njegov glas je bio sve jači i ustrajniji“, navodi Strašević.

Zajedno s Adil-begom Zulfikarpašićem, Filipović je bio jedan od ključnih ideologa povratka historijskog imena Bošnjak, što je i zvanično potvrđeno na Prvom bošnjačkom saboru 1993. godine, usred agresije na Bosnu i Hercegovinu.

– „Vraćanje historijskog imena cijelom jednom narodu djelo je epskih razmjera“, ističe autor inicijative.

Tokom agresije na BiH, Filipović je učestvovao u ključnim političkim i diplomatskim aktivnostima, bio savjetnik i sudionik u sudbonosnim pregovorima. Autor je desetina knjiga, brojnih naučnih radova i članaka, te je važio za jednog od vodećih intelektualaca Evrope svoga vremena.

Uprkos svemu navedenom, Strašević s ogorčenjem konstatuje:

„Čovjek koji je toliko učinio da se nama Bošnjacima vrati historijsko ime – još uvijek nema ni jednu ulicu u Bosni i Hercegovini.“

Ovoga mjeseca, Strašević je na svom Facebook profilu ponovo podsjetio javnost da njegova inicijativa još uvijek nije razmatrana, niti je dobio bilo kakav institucionalni odgovor.

„Ni jedne ulice, ni trga, ni obilježja – ničega što bi doprinijelo kulturi sjećanja na akademika Muhameda Filipovića“, poručio je.

Inicijativa upućena Gradskom vijeću Živinica ostaje otvoreni poziv lokalnim vlastima – ali i svim gradovima u Bosni i Hercegovini – da se imenom jednog od najvećih bošnjačkih mislilaca konačno ovjekovječi u javnom prostoru.