Agroindustrijski i prehrambeni sektor u BiH bilježi najveći deficit u robnoj razmjeni, koji iznosi nevjerovatnih 3,1 milijardi maraka.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u ovoj godini vrijednost prehrambenih proizvoda koje smo uvezli iznosila je 4,1 milijardu KM, dok smo izvezli skromnih 971 milion KM.
Ulje i mlijeko
Najviše smo uvozili meso i mesne proizvode, kafu, duhan, sirće, alkoholna pića, čaj, mliječne i proizvode na bazi žitarica, dok su u izvozu povećane količine masti i ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda.
– Ako pođemo od činjenice da je BiH deficitarna kad su u pitanju sirovine za određene prerađevine, ali i mnoge proizvode iz domena prehrane koji se kod nas ne proizvode, možemo zaključiti da se stvara slika prekomjernog uvoza. Prekomjeran uvoz se može posmatrati samo u domenu proizvoda koje BiH ima dovoljno za domaće tržište, a to su – voda, bezalkoholna pića, pivo, sezonsko voće i povrće. Ovdje je potrebno kroz razne alate kontrolirati uvoz, ali i jačati svijest ljudi o važnosti kupovine domaćih proizvoda s ciljem jačanja bh. ekonomije – kazali su za “Avaz” iz VTKBiH.
Predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini (PPDIVUT) BiH Mehmed Avdagić kaže da je, razvijanjem ovisnosti o uvozu, uprkos prirodnim potencijalima, BiH dovedena u vrlo teško situaciju i trenutno proizvodi manje od trećine potrebnih količina hrane.
– Proizvodnja hrane, iz ovog sindikata smo sve vlade upozoravali, mora da bude na prvom mjestu, strateški interes države BiH. Hrana, pa tek onda sve druge grane. Važnije je imati hranu nego municiju. Nažalost, nismo izvukli pouku iz rata i pod velikim pritiscima lobija žrtve smo strategije čiji je cilj potisnuti građane iz poljoprivrede i osloniti se na tržne centre. U vrlo bliskoj budućnosti će se platiti visoka cijena – upozorava Avdagić.
Malo privatnika
Dodaje da je BiH najprije otjerala pamet iz ovog sektora, pa danas ne postoje ni temelji instituta koji su imali vrlo bitnu ulogu u razvoju proizvodnje hrane. Osim velikih sistema i fabrika uništene su i farme, a s njima i sirovinska baza potrebna prerađivačkoj industriji.
– Sela su nam potpuno prazna, pa BiH postaje prazna ljuštura. Mi ne samo da napuštamo, nego i zapuštamo poljoprivrednu zemlju, koja je bila u funkciji proizvodnje hrane. Imamo vrlo malo kompanija koje se bave prezvodnjom hrane, on je negdje jedna trećina u odnosu na ono što smo imali prije rata – ističe Avdagić.
Visoki nameti veliki teret
Avdagić naglašava da radnici u realnom sektoru, kao ni poslodavci neće moći nositi teret visokih nameta od države.
– Realni sektor je potpuno potisnut. U FBiH vidimo da preko 174.000 radnika radi u javnom sektoru, na budžetu, pa realni sektor, pored penzionera, to ne može nositi. Bazirali smo se na doznake, uz ovo što imamo od dijaspore, na kredite, što znači da imamo samo potrošnju. Istovremeno, u poljoprivredno – prehrambenom sektoru, čak i u kompanijama koje imaju velike brendove, 80 posto radnika je na minimalnoj plati. To je jedno razočarenje – ističe predsjednik Sindikata PPDIVUTBiH Mehmed Avdagić.
Plaće od 1.348 do 1.410 KM
Ni u sindikatu nemaju podatak koliko je tačno ljudi angažirano u ovoj grani proizvodnje. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribolov radi 19.443, a u kompletnoj prerađivačkoj industriji 164.916 osoba. Prosječne plaće uposlenih su od 1.348 do 1.410 KM.
Dnevni avaz/ASinfo
