Nakon višedecenijske podjele društva oko ulaska u Evropsku uniju, Norveška se ponovo suočava s pitanjem da li je došlo vrijeme.
Iako su građani na referendumima 1972. i 1994. godine odbili članstvo, promijenjene političke i sigurnosne okolnosti u Evropi ponovo su otvorile raspravu o odnosu Osla i Brisela.
Ograničen utjecaj
Podstaknuti mogućim novim pregovorima Islanda s EU, proevropski aktivisti u Norveškoj pokušavaju vratiti pitanje članstva na političku agendu, tvrdeći da sadašnji sporazumi više nisu dovoljni za izazove savremenog svijeta. Istovremeno, protivnici članstva upozoravaju na gubitak suvereniteta, prijetnje domaćoj poljoprivredi i ograničen utjecaj koji bi Norveška imala unutar evropskih institucija.
– Imamo ovo ljeto da dostignemo kritičnu masu kada je riječ o pitanju EU – rekla je Trine Lise Sundnes, zastupnica Laburističke stranke i predsjednica proevropskog Evropskog pokreta, organizacije koja već 80 godina vodi kampanju za ulazak Norveške u EU.
Međutim, postoji i nedostatak trenutnog položaja Norveške. Kao država koja nije članica, ona nije automatski dio sporazuma EU, već mora pojedinačno pregovarati o pristupanju svakom od njih. Zemlja je također izostavljena iz carinskih pitanja, što je, na primjer, stvaralo poteškoće tokom trgovinskih sporova sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Protivljenje EU može se pronaći i na lijevoj i na desnoj strani norveške političke scene, iako iz različitih razloga.
Neuvjerljivi argumenti
Na lijevom centru glavne brige odnose se na očuvanje snažnih radničkih prava u Norveškoj te zaštitu domaće poljoprivrede i ribarstva, sektora koji trenutno nisu dio sporazuma s EU i opstaju zahvaljujući ogromnim državnim subvencijama.
Ali, za pristalice članstva, ti argumenti stari više decenija više nisu uvjerljivi.
– Zadatak političara treba biti da gledaju društvo kao cjelinu i procijene kakve koristi možemo imati – rekao je Mihajlo Samardžić, član upravnog odbora omladinske organizacije Evropskog pokreta i aktivista konzervativne stranke centra-desno.
Međutim, zbog rastućih geopolitičkih tenzija i sumnji u podršku Sjedinjenih Američkih Država unutar NATO-a, EU je postala sve važniji sigurnosni akter, rekao je Fredrik Karstens (Carstens), generalni sekretar Liberalne stranke koja je snažan zagovornik članstva u EU.
– Više ne možemo vjerovati SAD, možda nikada više. A u geopolitičkoj situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, veoma je opasno stajati sam. Norveška je trenutno vjerovatno jedna od najranjivijih zemalja u cijeloj Evropi – naveo je on.
Politico piše da bi dvostepeno glasanje na Islandu moglo poslužiti kao model: umjesto da se o pristupanju glasa tek na kraju procesa, Islanđani će prvo odlučivati o tome da li pregovore uopće treba ponovo pokrenuti. Ako zemlja dobije povoljan sporazum, Sundnes se nada da bi to moglo probuditi želju za novim pregovorima i u Norveškoj.
Dnevni avaz/ASinfo
