Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca 2026. godine iznosili su dvije milijarde i 920 miliona KM, što je za 169 miliona KM ili 6,14 posto više u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili dvije milijarde i 751 milion KM. Samo u martu 2026. godine prikupljena je jedna milijarda i 34 miliona KM indirektnih poreza, što je za 85 miliona KM, odnosno 8,96 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Ovo, prema riječima ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića, na prvi pogled djeluje kao snažan fiskalni signal. Međutim, kako kaže, kada se uđe u strukturu podataka, jasno je da ovaj rast rezultat kombinacije cjenovnih efekata i stabilnog nominalnog nivoa potrošnje.
Odgođeni efekt
– Posebno je važno naglasiti da je u istom periodu izvršen povrat PDV-a u iznosu od 516 miliona KM, što znači da su neto prihodi za raspodjelu iznosili 2,403 milijarde KM, uz rast od čak 8,75 posto. Drugim riječima, nakon svih povrata, javni sektor je dobio još snažniji rast nego što sugerišu bruto podaci, što ukazuje na relativno stabilnu fiskalnu bazu – kazao je.
Dalje objašnjava da u uslovima kada je zvanična inflacija pala na gotovo četiri posto, a prihodi rastu iznad šest posto, jasno je da postoji tzv. “odgođeni efekt inflacije”, cijene su ostale na povišenom nivou iz prethodnog perioda, što i dalje generiše visoku osnovicu za PDV.
– Drugim riječima, može se reći da građani ne troše nužno više u realnom smislu, ali troše zbog skupljih proizvoda i usluga – objasnio je Hadžić.
Hoće li pomoći?
Prema mišljenju ekonomskog stručnjaka i federalnog zastupnika Admira Čavalića, ovaj podatak je očekivan, ako uzmemo u obzir da svjedočimo izuzetnoj inflaciji.
– Indirektni porezi su fokusirani na potrošnju tako da inflacija naglašava prihode od istih. U pozadini, realna kupovna moć građana opada – kazao je Čavalić.
Ekonomistkinja Svetlana Cenić sličnog je mišljenja jer, kako je kazala, kolika je inflacija i kako je porastao uvoz ovo nije veliko povećanje.
– Samo je pitanje hoće li to povećanje i ti milioni otići za ublažavanje posljedica inflacije i neracionalnog ponašanja vlasti u ova teška vremena. Ili, hoće li pomoći poljoprivredi da bismo imali šta da jedemo – kazala je Cenić.
Kako se prihodi raspoređuju?
Prihodi od PDV-a, akciza, carina i drugih indirektnih poreza uplaćuju se na Jedinstveni račun UIO. Prije raspodjele, iz tih sredstava se izdvaja minimalna rezerva za svakodnevne povrate poreza obveznicima. Nakon izvršenih povrata, dio sredstava se koristi za finansiranje institucija BiH, u skladu s budžetom. Preostali iznos se zatim raspodjeljuje entitetima i Brčko distriktu. Raspodjela se vrši prema koeficijentima koje kvartalno utvrđuje Upravni odbor UIO. Prema posljednjim važećim koeficijentima, Federaciji BiH pripada 62,01 posto, RS-u 34,44 posto, a Brčko distriktu 3,55 posto.
Dnevni avaz/ASinfo
