Cijene jeftinih proizvoda, poput robnih marki samih supermarketa, u posljednjim su godinama značajno porasle. Prema istraživanju koje su proveli Alberto Cavallo s Univerziteta Harvard i Oleksiy Kryvtsov iz Centralne banke Kanade, cijene tih proizvoda porasle su gotovo dvostruko brže od cijena skupljih, premium brendova.
Od januara 2020. do maja 2024. godine, dok su skupi prehrambeni proizvodi poskupjeli za 15%, cijene jeftinih proizvoda porasle su za čak 29%.
Glavni razlog ovoj promjeni je povećana potrošnja jeftinih proizvoda uslijed inflacije, kada su potrošači zbog rasta životnih troškova počeli birati jeftinije alternative. Kada se jeftiniji proizvodi više kupuju, trgovci i proizvođači odgovaraju većim poskupljenjem tih proizvoda, dok skuplji proizvodi mogu stabilizirati cijene smanjenjem marketinških troškova.
Jeftini proizvodi, kao što su trgovinske marke, ne zahtijevaju intenzivne marketinške kampanje koje su nužne za izgradnju imidža skupljih brendova. Zbog toga cijene tih proizvoda direktno ovise o troškovima proizvodnje, kao što su cijene sirovina, energije i rada, pa rastu u većoj mjeri kada ti troškovi porastu, piše Tagesschau.
Cavallo i Kryvtsov su napomenuli da se tokom inflacije pomjerila potražnja sa skupih na jeftine proizvoda. Međutim, kako su ukazali, kada se jeftini više kupuju, onda proizvođači i trgovci povećavaju njihovu cijenu više nego za proizvode koji su manje traženi.
S druge strane, premium proizvodi mogu održavati stabilnost cijena smanjenjem ulaganja u reklame i marketing.
Iako hrana čini samo osminu statističke korpe potrošnje, njene visoke cijene znatno utječu na osjećaj inflacije među potrošačima. U Njemačkoj su cijene hrane od 2020. do 2023. porasle za čak 30%, dok je ukupni rast cijena svih proizvoda u prosjeku iznosio 16,7%.
Ovi brojevi pokazuju koliko visoki troškovi hrane mogu oblikovati svakodnevni doživljaj inflacije, iako ona ne čini najveći postotak ukupne potrošnje.
tuzlanski.ba/ASinfo
