Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa napadom na Iran otkrivaju malo detalja o tome šta bi bio dugoročni cilj SAD-a u slučaju dugotrajnog ili čak kraćeg sukoba.
Trump je poslao ratne brodove i desetine borbenih aviona na Bliski istok te ima na raspolaganju nekoliko opcija koje bi mogle destabilizirati regiju, piše France-Presse.
Hoće li Trump narediti hirurški precizne napade na Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) – okosnicu vladajućeg klerikalnog režima, pokušati uništiti njihov raketni program (što Izrael od njega traži) ili čak pokušati prisilno promijeniti režim u Teheranu?
Iran je zaprijetio oštrom odmazdom u slučaju napada.
Koje su opcije?
Trump je u četvrtak rekao da će za 10 ili 15 dana odlučiti hoće li narediti napade na Iran ako se ne postigne nuklearni sporazum.
Informativni portal Axios izvijestio je da je Trumpu predstavljen niz vojnih opcija koje uključuju i direktan napad na iranskog vrhovnog vođu Alija Hameneija.
Trump je više puta ponovio da preferira diplomatski put koji vodi ka dogovoru. Taj bi dogovor, pored iranskog nuklearnog programa, obuhvatio i iranske balističke projektile te podršku militantnim grupama poput Hezbolaha i Hamasa. Iran je odbio takve ustupke.
Sjedinjene Američke Države i Iran nedavno su održali dva kruga indirektnih pregovora u Omanu i Švicarskoj. Oni nisu približili stavove dviju strana, a nastavak pregovora zakazan je za četvrtak u Švicarskoj.
Trump je „iznenađen“ što Iran već nije „kapitulirao“ s obzirom na masovno gomilanje američkih snaga, rekao je njegov izaslanik Steve Witkoff.
„Trumpova administracija najvjerovatnije teži ograničenom sukobu koji bi preoblikovao ravnotežu moći, a da pritom ne upadne u dugotrajan i iscrpljujući konflikt“, rekao je Alex Vatanka, analitičar Instituta za Bliski istok u Washingtonu.
Vatanka je dodao da Iran sada očekuje „kratku vojnu kampanju snažnog učinka koja bi onesposobila iransku raketnu infrastrukturu, potkopala njegovu moć odvraćanja i resetovala ravnotežu moći nakon dvanaestodnevnog rata s Izraelom u junu 2025. godine“.
Šta je opravdanje?
Trump uporno tvrdi da su američke snage uništile iranski nuklearni program u napadima na postrojenja za obogaćivanje uranija.
Situacija se dodatno promijenila nakon januarskih protesta u Iranu, koje su sigurnosne snage ugušile uz velike ljudske žrtve. Trump je nekoliko puta zaprijetio intervencijom kako bi „pomogao“ iranskom narodu, ali to nije učinio.
Trump se često hvali da je donio mir na Bliski istok, navodeći kao primjer prekid vatre u Pojasu Gaze između Hamasa i Izraela koji je osmislio, ali koji se često krši.
Tvrdi da bi promjena režima u Iranu ojačala, kako kaže, dinamiku prema miru u regiji. Ipak, opozicioni demokrati strahuju da on vodi Ameriku u nasilni haos te zahtijevaju da se konsultuje s Kongresom – jedinim tijelom u SAD-u koje ima ovlaštenje da objavi rat.
Američka moć u regiji
Američka vojska trenutno na Bliskom istoku ima stacionirano 13 ratnih brodova: nosač aviona USS Abraham Lincoln, koji je stigao krajem prošlog mjeseca, devet razarača i tri fregate.
Još ratnih brodova je na putu. Najveće plovilo na svijetu, američki nosač aviona USS Gerald Ford, fotografisan je u petak dok je prolazio kroz Gibraltarski moreuz na ulazu u Sredozemno more.
Osim brojnih aviona na nosačima, SAD je poslao snažne snage s desetinama borbenih aviona, a desetine hiljada američkih vojnika stacionirane su širom Bliskog istoka. Svi oni potencijalne su mete iranskog napada.
S kojim ciljem?
Richard Haass, bivši predsjednik Vijeća za vanjske odnose, rekao je da nije jasno kakav bi učinak sukob bilo kojeg trajanja i razmjera imao na iransku vladu.
„To bi je moglo jednako lako ojačati kao i oslabiti. Nemoguće je znati ko bi naslijedio taj režim ako on padne“, napisao je Haass nedavno na Substacku.
Državni sekretar Marco Rubio rekao je na saslušanju u Senatu krajem prošlog mjeseca da niko zapravo ne zna šta će se dogoditi ako padne iranski vrhovni vođa, „osim nade da bi postojala mogućnost da se unutar njihovog sistema pojavi neko s kim bi se moglo raditi na sličnoj tranziciji“.
Arapske monarhije u Zaljevu koje imaju bliske odnose s Iranom upozorile su Trumpa protiv intervencije, strahujući da bi mogle postati mete osvetničkih napada i pribojavajući se bilo kakve destabilizacije regije.
Mona Yacoubian iz Centra za strateške i međunarodne studije nedavno je rekla za AFP da je Iran mnogo složeniji od Venezuele, koju su Sjedinjene Američke Države napale 3. januara prilikom hvatanja njenog vođe Nicolása Madura.
Dodala je da Iran ima raspršenije centre moći te da bi napad s ciljem „obezglavljivanja“ vrha vlasti mogao na kraju „zaista izazvati haos unutar Irana“.
Dnevni avaz/ASinfo
