Europa se sve izraženije suočava s padom nataliteta, a Bosna i Hercegovina dio je tog zabrinjavajućeg demografskog trenda koji pogađa gotovo cijeli kontinent.
Podaci pokazuju da se broj rođene djece u evropskim zemljama smanjuje iz godine u godinu, dok se granica potrebna za prostu obnovu stanovništva već dugo ne dostiže.
Prema objavljenim podacima, ukupna stopa fertiliteta u Evropskoj uniji nastavila je padati, što potvrđuje da se stanovništvo bez migracija sve teže može održavati na sadašnjem nivou. Istovremeno, žene prvo dijete rađaju sve kasnije, što dodatno utiče na ukupnu demografsku sliku i ubrzava starenje stanovništva.
Zemlje Balkana također su suočene s ovim izazovom. Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija nalaze se među državama koje bilježe niske stope nataliteta, što dodatno pojačava zabrinutost zbog odlaska stanovništva, ekonomske neizvjesnosti i sve manjeg broja mladih porodica.
Demografi i međunarodne institucije uzroke vide u više povezanih faktora, od nesigurnog tržišta rada i skupog stanovanja, do kasnijeg osamostaljivanja i promjena u porodičnim navikama. U takvim okolnostima, pitanje nataliteta više nije samo statistička tema, nego ozbiljan društveni i ekonomski problem koji direktno utiče na budućnost tržišta rada, penzionog i zdravstvenog sistema.
Sve više evropskih država zato pokušava uvesti pronatalitetne mjere, ali podaci i dalje pokazuju da je kontinent duboko ušao u period demografske krize, a Bosna i Hercegovina nije pošteđena tog procesa.
RTVSlon/ASinfo
