Na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) naći će se izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH koje su iz parlamentarne procedure povučene u februaru ove godine zbog velikog broja amandmana.
Jedan od uloženih amandmana se odnosi na to da se za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ne može otkupiti kazna zatvora do godine dana.
Prema amandmanu Adise Kokić Hinović (SDA), kazna zatvora za ratni zločin, kao što je ratno silovanje, ne može zamijeniti novčanom kaznom.
“Naime, opće je poznato da po trenutnim, važećim odredbama Krivičnog zakona, presuđeni ratni zločinci do godine dana, mogu otkupiti svoju kaznu sa 100 KM po danu, što je veoma poražavajuće i demotivirajuće za žrtve najgnusnijih ratnih zločina”, navodi Kokić Hinović.
U skladu s aktuelnim zakonom, u Bihaću su nedavno dvojica počinitelja koji su učestvovali u nečovječnom postupanju, silovanju i pokušaju silovanja dvije djevojčice tokom agresije na BiH, sklopila sporazum o priznanju krivice te su osuđena na kaznu zatvora od jedne godine.
Obojica su podnijela zahtjeve za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom, što je Sud BiH prihvatio.
Zbog toga Kokić Hinović smatra da je krajnje vrijeme da Krivični zakoni u FBiH, RS i BiH ne budu naklonjeni ratnim zločincima.
Kokić Hinović je uložila amandman koji se odnosi na nasilje u porodici i nepružanje pomoći žrtvi nasilja.
“Ko ne pruži pomoć žrtvi nasilja ili članovima domaćinstva u kojem se odvija nasilje u porodici, a mogao je to učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.”
Podsjetila je da se u 2024. godini dogodilo 14 ubistava žena, nakon kojih je u velikom broju slučajeva pokazano da žrtve nisu dobile adekvatnu pomoć prilikom prijave nasilja.
Zastupnici Admir Čavalić (SBiH) i Safet Omerović (SBiH) podnijeli su amandman koji se odnosi na uklanjanje mogućnosti diskriminacije među zdravstvenim radnicima.
“Naime, aktuelni Prijedlog zakona predviđa uvođenje krivične odgovornosti za napade na medicinske radnike prilikom obavljanja njihovih dužnosti – član 359b. Ovo svakako pozdravljamo, budući da je riječ o izuzetno odgovornom i osjetljivom zanimanju. Međutim, tekst zakona ovakav kakav jeste, odnosi se isključivo na zdravstvene radnike u ‘javnoj službi’. Time se pravi neprihvatljiva razlika između zdravstvenih radnika u javnim i onih u privatnim ustanovama ili samostalnim praksama – a to je upravo ono što želimo izbjeći. Stoga smo podnijeli amandman uz odgovarajuće obrazloženje”, istakao je Čavalić.
Dodao je da ga ohrabruje činjenica da je Federalno ministarstvo pravde prihvatilo njegov ranije podneseni amandman koji se odnosio na brisanje člana 38. iz prethodne verzije zakona – člana kojim se direktno narušavala sloboda medija u FBiH.
“Uvođenje krivičnih sankcija i zatvorskih kazni za objavljivanje fotografija, snimaka i spisa, bez prethodne saglasnosti osoba na koje se navedeni dokumenti odnose, moglo bi ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesionalni rad medija, ali i legalizirati cenzuru kroz neproporcionalnu zaštitu privatnosti svih, uključujući osobe na državnim i drugim javnim funkcijama, a koje su dobrovoljno pristale javno izložiti svoju privatnost i načine na koje obavljaju javne funkcije”, poručuje Čavalić.
klix/ASInfo
