Vijest da je diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine dobio i Zdravko Čolić ponovo je otvorila pitanje ko ima pravo na ovu vrstu putne isprave, kakve benefite ona nosi i da li predstavlja trošak za državu.
Diplomatski pasoš u BiH izdaje se u skladu sa Zakonom o putnim ispravama, a primarno je namijenjen visokim državnim zvaničnicima. To uključuje članove Predsjedništva BiH, ministre, parlamentarce, sudije najviših sudova, kao i diplomate koji predstavljaju zemlju u inostranstvu. Međutim, zakon predviđa mogućnost da se diplomatski pasoš dodijeli i drugim osobama koje svojim radom imaju poseban značaj za državu, što je pravni osnov na koji se najčešće poziva u slučajevima javnih ličnosti.
U praksi, odluku o izdavanju diplomatskog pasoša za takve osobe donosi nadležna institucija, najčešće Ministarstvo vanjskih poslova BiH, uz obrazloženje da osoba doprinosi međunarodnom ugledu zemlje kroz kulturu, sport ili druge oblasti.
Prednosti diplomatskog pasoša nisu neograničene, ali jesu značajne. Vlasnicima se u određenim državama olakšava dobijanje viza ili se omogućava bezvizni režim, brži prolazak kroz granične kontrole i pristup posebnim diplomatskim kanalima na aerodromima. Ipak, važno je naglasiti da diplomatski pasoš sam po sebi ne daje automatski diplomatski imunitet, osim ako osoba nema i formalni diplomatski status.
Kada je riječ o troškovima, izdavanje diplomatskog pasoša za državu ne predstavlja značajan finansijski izdatak. Radi se o administrativnom trošku izrade dokumenta, koji je relativno nizak u odnosu na ukupne budžetske izdatke. Veća pitanja u javnosti obično se ne odnose na cijenu, već na kriterije i opravdanost dodjele.
Upravo zbog toga, svaki slučaj dodjele diplomatskog pasoša osobama koje nisu nosioci javnih funkcija redovno izaziva rasprave, posebno o tome gdje je granica između promocije države i privilegija koje dolaze s ovom vrstom dokumenta.
Tuzlainfo.ba/ASinfo
