
Međunarodni dan izbjeglica prilika je da sagledamo stvarnost više od 120 miliona ljudi širom svijeta koji žive izvan svog doma ne zato što su to željeli, već zato što su morali. Prema podacima UNHCR-a, broj prisilno raseljenih osoba, što uključuje izbjeglice, interno raseljene osobe i tražioce azila, dosegao je historijski maksimum. Samo tokom posljednjih godinu dana, više od 8 miliona ljudi napustilo je svoje domove bježeći od rata, nasilja, progona ili prirodnih katastrofa.
Raseljavanje ne poznaje granice ni kontinente. Istovremeno je proces koji duboko mijenja društva, ekonomije, obrazovne sisteme i zdravstvenu zaštitu. Izbjeglička kriza nije udaljen problem, već globalna realnost koju dijelimo svi, direktno ili posredno.
Ko postaje izbjeglica i zašto
Izbjeglica je osoba koja je zbog opravdanog straha od progona na osnovu rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja napustila svoju zemlju. Migrant, s druge strane, napušta svoju domovinu najčešće iz ekonomskih razloga i nije nužno u opasnosti. Razlika nije samo pravna, već i životna. Izbjeglica bježi da bi preživio, migrant da bi pokušao živjeti bolje.
Najčešći razlozi zbog kojih neko postaje izbjeglica danas uključuju oružane sukobe, političku represiju, vjerski ekstremizam, prirodne katastrofe i klimatske promjene. U posljednjih nekoliko godina, žarišta koja generišu najviše izbjeglica su Gaza, Ukrajina, Sirija, Afganistan i Sudan. U mnogim slučajevima, ljudi ne prelaze granice već postaju interno raseljene osobe, prisiljene da se sele unutar svoje zemlje bez sigurnog mjesta za povratak.
Djeca i žene: najranjiviji među raseljenima
Poseban teret izbjeglištva nose djeca. Više od 40 posto svih izbjeglica su maloljetne osobe, često bez pratnje odraslih. Žene su također izložene višestrukim oblicima ranjivosti, od seksualnog nasilja do nedostatka osnovne zdravstvene zaštite. Raseljavanje donosi prekid svakodnevnog života, obrazovanja, zdravstvene zaštite, svih oblika sigurnosti i osjećaja pripadnosti. U akutelnom trenutku, interno raseljeni u Gazi ne samo da nemaju sigurno mjesto, krov nad glavom, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, već nemaju ispunjene ni osnovne egzistencijalne uslove, hranu i vodu za piće. Doslovno su i bez korice hljeba, čemu svjedočimo u vijestima svakog dana.
Međunarodni dan izbjeglica: podsjećanje, a ne samo simbolika
Međunarodni dan izbjeglica obilježava se svake godine 20. juna. Proglasila ga je Generalna skupština UN-a 2001. godine, na pedesetu godišnjicu usvajanja Konvencije o statusu izbjeglica. Cilj nije samo odavanje počasti ljudima koji su prisilno napustili svoje domove, već i podsjećanje svijeta da iza svake brojke stoji lice, priča i nada.
U vrijeme kada su granice sve tvrđe, a solidarnost sve tiša, ovaj dan podsjeća da niko ne bira da bude izbjeglica, ali svi možemo birati da ostanemo ljudi.
RTVSlon/ASinfo