Dolaskom hladnih dana, u periodu od novembra do marta, smanjuje se količina dostupne hrane u prirodi, pa se medvjed polako priprema za zimski san. Zimski san ili period mirovanja se stručno naziva hibernacija. Hibernacijom životinje čuvaju energiju i na taj način preživljavaju duge, hladne i nepovoljne periode.
Pored medvjeda, hladane dane prespavaju i drugi sisari, kao što su vjeverice, šišmiši, ježevi, puhovi… pripremanje tijela za hibernaciju medvjed počinje već početkom jeseni kada unosi prekomjerne količine hrane, a sve rezerve energije čuva u masnom tkivu.
Medvjed će najčešće za hibernaciju odabrati topli brlog u pećinama, ali ako nije previše hladno odlučiće se i za skrovište uz oboreno drvo, ušuškanu liticu ili će se prosto sakriti u gustoj vegetaciji. Temperatura medvjeđeg tijela se spušta na 2 °C, usporava se disanje i ritam otkucaja srca. San tokom hibernacije je isprekidan, jer se na taj način sprječava prekomjerno trošenje rezervi energije. U proljeće, s dolaskom toplijih dana, medvjed izlazi iz zimskog sna te napušta brlog u potrazi za hranom.
Kako su NP Sutjeska i NP Una poznati kao staništa medvjeda, kolege sa ovih terena uvijek imaju super fotografije i videe.
Centar za životnu sredinu / Center for Environment / AS info
