Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine osnovan je 1. septembra 1992. godine i bio je jedan od šest korpusa u sastavu Armije RBiH.
Njegova zona odgovornosti obuhvatala je područje Sarajeva, koje je bilo pod opsadom srpskih snaga punih 1.425 dana, a u određenom periodu sarađivale su i jedinice HVO-a iz Kiseljaka pod komandom ratnog zločinca Ivice Rajića.
Glavni zadatak Prvog korpusa bio je spriječiti upad agresorskih jedinica u glavni grad BiH. Formiran s 34.500 boraca 1992. godine, taj broj je do 1995. porastao na 40.500.
Prvi komandant Prvog korpusa bio je Mustafa Hajrulahović Talijan, a komandnu dužnost kasnije su obavljali i Vahid Karavelić te Nedžad Ajnadžić.
Bitno je naglasiti da su Korpus činili borci različite etničke pripadnosti, što dodatno svjedoči o njegovoj multietničkoj strukturi i viziji odbrane države svih građana.
Cilj i svrha Prvog korpusa, kao i cjelokupne Armije RBiH, bila je zaštita teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Njihova odbrambena borba prerasla je u oslobodilačku, koja je okončana potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
Tri brigade Prvog korpusa ponijele su počasni naziv “slavna”, a četiri brigada naziv “viteška”. Njegovi borci odlikovani su najvećim ratnim priznanjima – 472 pripadnika nosioci su “Zlatnog ljiljana”, od čega 238 posthumno, dok je 29 pripadnika nagrađeno najvišim državnim priznanjem Predsjedništva BiH, a 19 “Srebrenim štitom”.
Na časnom putu borbe za slobodu, živote je položilo 6.585 boraca Prvog korpusa.
Nacionalna struktura boraca Prvog korpusa u opkoljenom Sarajevu:
- 1992. Bošnjaci 92%, Srbi 2,6%, Hrvati 3,5%, Ostali 1,7%
- 1993. Bošnjaci 94%, Srbi 1,3%, Hrvati 4,3%, Ostali 0,4%
- 1994. Bošnjaci 94,6%, Srbi 0,7%, Hrvati 4,4%, Ostali 0,35%
- 1995. Bošnjaci 94,5%, Srbi 0,6%, Hrvati 4,7%, Ostali 0,6%
Prvi korpus Armije RBiH ostao je upamćen kao stub odbrane Sarajeva i simbol borbe za slobodu i pravdu.
RTVSlon/ASinfo
