Za onkološke pacijente to nisu administrativni problem, nego pitanje prava na život.
Građani Bosne i Hercegovine, posebno u većim mjestima poput Sarajeva, suočavaju se s višemjesečnim čekanjem na specijalističke preglede i dijagnostičke procedure u javnom zdravstvenom sistemu. Magnetne rezonance, CT pregledi, ultrazvuci i pojedini specijalistički termini često su zakazani tek nakon nekoliko mjeseci, zbog čega veliki broj pacijenata pomoć traži u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Problem dugih listi čekanja godinama je jedna od najvećih slabosti javnog zdravstva. Pacijenti upozoravaju da se termini za određene pretrage dobijaju tek nakon 90 ili više dana, čak i kada postoji sumnja na ozbiljna oboljenja. Predstavnik Udruženja “Mijelom u BiH”, Zlatan Planinčić, naveo je lični primjer dugog čekanja na preko potrebno snimanje.
Drugi kantoni
– To je poražavajuće. Kada sam išao da zakažem eho test, pošto svi lijekovi koje koristim utječu i imaju nus pojave, doktor kaže: imamo u januaru naredne godine. Zamislite da neko čeka narednu godinu da vidi kako ti lijekovi utječu na srce, a da ne govorim o redovnim nalazima za oboljele. Sve je to žalosno, još kada vidimo da su bolesni pacijenti primorani da idu u druge kantone, da ustanu rano pa da putuju iz Zenice u Tuzlu ili Mostar, ili iz Bihaća za Sarajevo, to je strašno – kazao je.
Istovremeno, zdravstveni radnici ističu da su ustanove suočene s nedostatkom kadra, opreme i preopterećenim sistemom.
– Javno zdravstvo na sve načine pokušava da se riješi tih listi čekanja, međutim, u nekim situacijama smo bukvalno nemoćni jer neki pregledi moraju sačekati jednostavno prema uputama specijalista koiji tako navedu. Svakako hitni slučajevi koje je potrebno odraditi odmah, rješavaju se onako kako je specijalista predložio. Što se tiče magnetne rezonance, istina je da su veliki redovi čekanja, ali svakako postoji razlog tome – kazao je za “Avaz” Senad Sadiković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika u KS.
Refundacija troškova
Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo ranije je zaključio ugovore s privatnim zdravstvenim ustanovama, kako bi smanjio liste čekanja za deficitarne zdravstvene usluge. Građanima je omogućeno da određene dijagnostičke preglede, poput MR dijagnostike i ultrazvuka, obave u privatnim ustanovama ukoliko ih javni sektor ne može pružiti u roku od 90 dana, a za te namjene ugovorene su usluge vrijedne 3,3 miliona KM. Ipak, dio pacijenata tvrdi da sistem ne funkcioniše jednako za sve, te da nisu dovoljno informisani o procedurama i rokovima refundacije, dok su dodatne probleme izazvali istekli ugovori između Zavoda i pojedinih privatnih ustanova.
Prema pravilima Zavoda, osiguranici imaju pravo na refundaciju troškova ako pregled ili dijagnostička procedura ne mogu biti obavljeni u javnim ustanovama u predviđenom roku. Pacijenti u tom slučaju mogu obaviti pregled privatno i podnijeti zahtjev za povrat novca uz potrebnu dokumentaciju. Iz Zavoda navode da se refundacije vrše prema važećim pravilnicima i cjenovnicima, dok zdravstveni stručnjaci upozoravaju da uključivanje privatnog sektora može samo privremeno ublažiti problem dugih listi čekanja, čiji su glavni uzroci nedostatak kadra, zastarjela oprema i nedovoljna ulaganja u javno zdravstvo.
Pare nisu problem, para ima
Liste čekanja za onkološke pacijente nisu administrativni problem, nego pitanje prava na život. Mi smo radili jednu analizu. Zavodi zdravstvenog osiguranja su na kraju 2023. imali višak od 282 miliona maraka. To je akumulirani višak. Kako pacijenti mogu prihvatiti objašnjenje da nema novca kada ima – kazao je Zlatan Planinčić.
DnevniAvaz/ASinfo
