Pola željezničke infrastrukture u BiH je nesigurno i zastarjelo, upozorava Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o stanju u BiH. Zbog nedovoljnih ulaganja entitetskih vlada, željeznica ne može omogućiti odgovarajući međunarodni tranzit, navodi se u izvještaju, uz podsjećanje da BiH treba uskladiti svoje zakone s četvrtim željezničkim paketom EU, posebno u smislu otvaranja tržišta željezničkog saobraćaja.
Nema ulaganja
– Evropska komisija je napisala “uputstvo za upotrebu” za ljude u BiH o pitanju željeznica. Kroz Plan rasta svim zemljama je predviđeno po milijardu eura, primarno za željezničku i infrastrukturu za transport električne energije između Grčke i Evrope. Shvatili su da se tu ništa ne ulaže. Suština četvrtog paketa željezničkog zakonodavstva u EU je vrlo prosta – otvoriti tržište da svako može da vozi voz željeznicom i da plati korištenje. Neophodno je i razdvajanje upravljanja infrastrukturom i prevoznih operacija, jer jedno je održavanje pruge, a drugo organizacija prevoza, u što se mogu uključiti i stranci – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Smanjen prevoz
U izvještaju Pavlović vidi i poruku da ljudi koji trebaju raditi na postavljenim ciljevima o tome nemaju pojma. Upozorava da se u oblasti željeznica ništa ne unapređuje.
Mnogo manji obim prevoza roba. Avaz
– Što je ostalo od prije rata to i danas vozi. Čak ni vozovi koje smo imali za Olimpijadu 1984. nisu u saobraćaju, jedan je valjda nedavno pušten u pogon. Evropska komisija je namijenila ozbiljna sredstva za modenizaciju pruga. Željeznica je žila kucavica jedne zemlje, a kamioni su nužno zlo. Ako to vlade u oba entiteta ne razumiju, to samo povećava troškove poslovanja i gubimo konkurentnost naše privrede – ističe Pavlović.
Pavlović: Otvoriti tržište. Ustupljena fotografija
Iz „Željeznica FBiH“ priznali su da je višedecenijsko nedovoljno ulaganje u željezničku infrastrukturu osnovni razlog loših uvjeta u kojima se odvija poslovanje i organizacija rada „Željeznica FBiH“. Prema podacima ovog preduzeća, obim prevoza roba, prije svega prema i iz velikih industrijskih sistema, smanjio se u posljednjih 10 godina za više od 30 posto (2017. godine prevezeno je 8,8 miliona tona, naspram 5,8 miliona tona u 2025. godini). Posljedično, prihod koji se ostvaruje od prevoza roba i putnika, nije dovoljan da kompenzira nedostatno ulaganje u željeznice.
Spori vozovi
Na pojedinim dijelovima pruga saobraćaj se odvija uz uvođenje laganih vožnji kao preventivne mjere, s ciljem usklađivanja s ostvarenim stepenom održavanja željezničke infrastrukture.
Aktuelni nivo održavanja posljedica je izostanak adekvatnog izdvajanja za tekuće održavanje i podrške za investicije, što dovodi do dalje degradacije željezničke infrastrukture, kažu iz „Željeznica FBiH“.
Dnevni avaz/ASinfo
