Bosna i Hercegovina i u 2026. godini ostaje gotovo u potpunosti zavisna od uvoza nafte i naftnih derivata, jer ne posjeduje značajniju domaću proizvodnju sirove nafte niti rafinerijske kapacitete koji bi mogli zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. Zbog toga se snabdijevanje gorivom u potpunosti oslanja na uvoz iz susjednih zemalja i evropskih rafinerija.
Globalna kretanja
Struktura snabdijevanja čini BiH osjetljivom na globalna kretanja cijena nafte, kurs američkog dolara i poremećaje u lancima snabdijevanja.
Tokom 2026. godine primjetne su i određene regulatorne mjere koje utječu na tržište, uključujući privremeno smanjenje ili ukidanje carina na uvoz nafte i naftnih derivata u određenim periodima.
Cijene su značajno više zbog rata na Bliskom istoku, ali u 2026. godini uvoz nafte i naftnih derivata u BiH se ne smanjuje značajno u odnosu na prethodnu godinu. Količinski ostaje približno isti, uz moguće male razlike (gotovo nekoliko procenata gore ili dolje), koje su rezultat promjena u potrošnji goriva i industrijskoj aktivnosti.
Stabilna potrošnja
Najveći razlozi za to su što BiH nema domaću proizvodnju koja bi zamijenila uvoz, potrošnja goriva u saobraćaju ostaje stabilna, a jasno je da tržište i dalje zavisi od uvoznog dizela i benzina.
Zbog toga se u 2026. može govoriti samo o stagnaciji ili blagim oscilacijama, a ne o stvarnom padu uvoza.
Podaci Porezne uprave BiH za prva četiri mjeseca ove godine kažu da je uvezeno nafte i naftnih derivate u iznosu od 861.710.173,33 KM, pa ako bi se taj trend nastavio moguće vrlo lako da će biti premašena prošla godina. Tokom cijele 2025. godine uvezeno je 2.181.377.288,71 KM nafte i naftnih derivate.
Top pet država
Italija je zemlja iz koje najviše uvozima ovih proizvoda. Prema podacima Porezne uprave BiH, iznos u prva četiri mjeseca ove godine je 541.472.142,15 KM.
Slijede Grčka sa 126.641.960,03 KM, Hrvatska sa 105.169.047,27 KM, Srbija sa 35.947.290,14 KM i na petoj poziciji Njemačka s iznosom 10.607.443,75 KM.
Dnevni avaz/ASinfo
