Ovaj fenomen nije samo statistički podatak, već i odraz dubokih društvenih, ekonomskih i kulturnih promjena. Sve niži broj novorođene djece dodatno je opterećen rastućom emigracijom mladih, nesigurnošću na tržištu rada i nepovoljnim socijalnim uslovima.
Prema podacima koji su za Tuzlanski.ba dostavili iz Federalnog zavoda za statistiku za prvih deset mjeseci 2024. godine, jedino u Zapadnohercegovačkom kantonu nije zabilježen pad nataliteta, dok u ostalim iz godine u godinu broj opada.
U Tuzlanskom kantonu je u 2024. u odnosu na 2023. godinu, broj rođene djece manji za 1556. Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u 2023. godini zabilježeno 3233 živorođenih, dok je u deset mjeseci 2024. godine zabilježeno 2080 beba.
Uzmemo li u obzir da je prije deceniju broj rođenih beba na ovom području na godišnjem nivou iznosio i do deset hiljada, jasno je da demografska budućnost zemlje pod velikim upitnikom.
Problemi sa začećem ravnomjerni kod žena i muškaraca
Brojni su faktori koji utječu na pad nataliteta, a najznačajniji su migracije stanovništva, nedovoljna podrška mladim bračnim parovima, ali i problemi koji se odnose na reproduktivno zdravlje.
Najčešći zdravstveni problemi kod žena u Tuzlanskom kantonu, kada je riječ o reproduktivnom zdravlju variraju u odnosu na dob žene.
”Žene u adolescentnom dobu najčešće imaju policistični ovarijalni sindrom (PCOS), koji je povezan s hormonskim disbalansom i metaboličkim poremećajima. U reproduktivnom dobu ženama se često javljaju ciste na jajnicima, endometrioza i disfunkcionalna menstrualna krvarenja. Ova stanja mogu značajno utjecati na plodnost žena, ali pravilna prehrana, redovni pregledi i pravovremena terapija mogu ublažiti njihove posljedice”, kaže dr. Mirela Hodžić, specijalista ginekologije i akušerstva u UKC-u Tuzla za Tuzlanski.ba.
Dodaje i da je nemogućnost začeća između žena i muškaraca ravnomjerna.
”Kod muškaraca, problemi poput tumora, uroloških i endokrinoloških poremećaja mogu ometati plodnost. Kod žena, najčešći uzroci uključuju PCOS, endometriozu, ciste i upale reproduktivnog sistema”, objašnjava.
Narušena trudnička i radnička prava utječu na pad nataliteta
Pad nataliteta nije samo rezultat ekonomskih kriza i društvenih promjena, već i posljedica narušavanja osnovnih prava trudnica i radnica. Uprkos zakonima koji bi trebali štititi ovu ranjivu kategoriju, brojne žene i dalje se suočavaju s diskriminacijom, nesigurnošću na poslu i nemogućnošću usklađivanja roditeljstva i karijere.
Trudnice tako postaju žrtve direktne diskriminacije na tržištu rada. Umjesto da uživaju u pravu na zaštitu tokom trudnoće, nerijetko bivaju suočene s nepravednim otkazima, neproduženjem ugovora ili degradacijom na radnom mjestu. Za mnoge žene, odluka o trudnoći dolazi uz strah od gubitka izvora prihoda, što može odgoditi ili čak obeshrabriti planiranje porodice.
”Kratkotrajni ugovori i nesigurnost na poslu dodatno otežavaju planiranje porodice”, zaključuje Hodžić.
Prema Zakonu o radu BiH, poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće niti može za vrijeme trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava otkazati ugovor o radu ženi, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.
Ipak, kako je dalje navedeno ”Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu u smislu stava 1. ovog člana” zbog čega mnogi poslodavci ženama odbijaju dati ugovore na neodređeno kako bi, u slučaju trudnoće, imali opciju da ne produže postojeći ugovor i time se oslobode finansijskih izdataka tokom trudničkog i/ili porodiljskog.
Ukoliko poslodavac odbije zaposliti ženu zbog trudnoće ili za vrijeme trudnoće, korištenja porođajnog odsustva te za vrijeme korištenja prava iz čl. 63., 64.i 65. otkaže ženi ili radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava ugovor o radu (član 60. stav 1.), prekrši zakon o ugovoru na neodređeno vrijeme, bit će kažnjen novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM.
Kakve mjere poduzimaju nadležni i imaju li efekta?
Kako bi se doprinijelo smanjenju negativnog trenda Vlada Tuzlanskog kantona preko resornog Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak u posljednje tri godine provodi niz mjera koje bi trebale dati pozitivne efekte na području Kantona po pitanju povećanja natalitet.
”Te mjere se odnose na uvođenje novčane podrške nezaposlenim i zaposlenim majkama porodiljama koja za obje kategorije podrazumijevaju garanciju da će u prvoj godini djetetovog života imati iznos od 996KM mjesečno”, kazao je Fadil Alić, ministar za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona za Tuzlanski.ba.
Također, pored prethodno navedene mjere predviđen je i jednokratni iznos od 1.500KM za sve porodice koje imaju troje ili više djece.
“Osim prethodno navedenih mjera postoji još niz prava koja se odnose na porodice sa djecom ali koja se, za razliku od prethodna dva, odnose na određene socijalne kategorije stanovništva a za koje je vezan imovinski cenzus, poput subvencije za boravak u predškolskim ustanovama, obroka u toku nastave, te prijevoza”, dodao je Alić.
Kroz analizu demografskih pokazatelja, nesumnjivo se može zaključiti da je prema broju stanovnika Tuzlanski kanton i dalje najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine sa učešćem od 1/5 ukupnog stanovništva FBiH, no ipak ni ovaj kanton nije izuzet od opće situacije koja se reflektuje kroz negativan prirodni priraštaj.
Također, starosna struktura stanovništva ukazuje na proces intenzivnog starenja, sa sve većim udjelom populacije starije od 65 godina.
“Ono što bi moglo biti ohrabrujuće jesu pokazatelji ekonomskih kretanja koji u posljednjih par godina ukazuju na porast, odnosno na trend vraćanja na stanje prije pojave pandemje Covid-19. Nadamo se da bi ovi pokazatelji mogli biti razlogom za zaustavljanje ili barem usporavanje migracije mlađe populacije, a koja predstavlja temelj opstanka svakog društva.
Također, na jednoj od prethodnih sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona kroz iniciranje skupštinskih zastupnika nama je dato u obavezu da se izvrši sveobuhvatna analiza pronatalitetnih mjera kako bismo sagledali kakvi efekti su postignuti i da li je neophodno da se, eventualno, u budućnosti zauzme drugačiji pristup po ovom pitanju”, pojašnjava Alić.
Mjeru stambenog zbrinjavanja kao ključnog faktora za povećanja nataliteta Vlada Tuzlanskog kantona, prema riječima ministra, provodi duži vremenski period preko Ministarstva za kulturu, sport i mlade. Ona podrazumijeva subvenciju kamate za mlade bračne parove koji prvi put rješavaju pitanje vlastitog stambenog prostora.
“Također, i po ovom pitanju, kroz iniciranje skupštinskih zastupnika, postoji opredjeljnje da se u Budžetu Tuzlanskog kantona za 2025. godinu pokušaju obezbijediti značajnija sredstva za ove namjene a što bi trebalo predstavljati značajnu olakšicu za sve one koji planiraju zasnivanje vlastite porodice i ostanak na području Tuzlanskog kantona”, istakao je ministar.
“Mi smo kao domaćini 3. redovne sjednice Ministarske koordinacije za oblast socijalne politike u FBiH, u mjesecu maju 2024. godine, imali priliku pogledati prezentaciju izrađene Strategije demografskog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine. Vjerujemo da će Strategija vrlo brzo biti dostupna široj javnosti. Ono što je sasvim izvjesno jeste činjenica da moramo ovoj problematici pristupiti sistemski, kroz donošenje strateških dokumenata, ali i kroz konkretne poteze koji su neminovni.
Bilo bi sasvim prirodno da se izradi ovako važnih strateških dokumenata pristupi sveobuhvatno, sa nivoa Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine”, smatra Alić.
Međutim, zbog nepostojanja ovih važnih akata na višim nivoima vlasti, kaže Alić, Vlada Tuzlanskog kantona je već u 2023. godini obavila inicijalne razgovore sa eminentnim stručnjacima sa Univerziteta u Tuzli i u prethodnom periodu poduzela određene korake koji bi trebali ići ka donošenju strateških dokumenata populacijske politike na području Tuzlanskog kantona.
U konačnici, pad nataliteta ozbiljno utiče na demografske trendove, ekonomski razvoj i održivost društva, a sve navedeno predstavlja ozbiljne izazove za budućnost. Hoće li se negativan trend nastaviti ili će doći bar do stagnacije, teško je prognozirati, ali jasno je da ćemo se, uz masovne odlaske i druge probleme, povratak na prijašnje stanje kada je riječ o broju živorođene djece, čini se gotovo nedostižnim.
tuzlanski.ba/ASinfo
