Skup je organizovao Centar za geopolitička istraživanja “Geopol”, a glavni fokus izlaganja bio je na razvoju bosanskohercegovačke diplomatije

U Sarajevu je jučer održana međunarodna konferencija povodom 34. godišnjice članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Skup je organizovao Centar za geopolitička istraživanja “Geopol”, a glavni fokus izlaganja bio je na razvoju bosanskohercegovačke diplomatije od proglašenja nezavisnosti pa sve do danas.

Važnost usklađivanja

Jedan od učesnika, diplomata Emir Hadžikadunić, ukazao je na važnost usklađivanja vanjske politike i diplomatsko-konzularne mreže s trenutnim globalnim kretanjima. 

On je istakao da vrhunac bosanskohercegovačke vanjske politike predstavlja međunarodno priznanje i potvrda genocida u Srebrenici unutar UN, naglasivši da je to ujedno bio i jedan od posljednjih trenutaka u kojima je Predsjedništvo BiH pokazalo zajednički stav i volju u vanjskopolitičkom djelovanju.

– Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović (SNSD) je 2010. u ime Predsjedništva poslao pismo NATO, tražeći uključivanje Bosne i Hercegovine – naglasio je Hadžikadunić.

Promjene politika

Podsjetio je da se nakon 2010. dogodilo slabljenje međunarodnog liberalnog intervencionizma, ali i do promjena politika Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Za Admira Lisicu, historičara, je današnja bh. diplomatija neuporediva s onom iz 1990, kada je, kako je ocijenio, BiH uspjela preći put od objekta međunarodnih odnosa do subjekta međunarodnih odnosa.

Razvijanje odnosa

On je među onima koji zagovaraju razvijanje odnosa i sa Zapadom i s Istokom.

Admir Mulaosmanović, također historičar, napomenuo je da svijet više nije crno-bijel kao 1990., kada je Bosna i Hercegovina odlučila, kako je rekao, biti na strani bijelih figura.

Dnevni avaz/ASinfo