U eri snažnih turbulencija na globalnom tržištu, njihovih posljedica na domaću, ali i ekonomije zemalja u koje su građani BiH najčešće odlazili “trbuhom za kruhom”, te kontinuiranog rasta troškova života u BiH, gdje je cijena potrošačke korpe već iznad 3.400 KM, učenicima i studentima sve je teže odabrati njihov životni poziv. Svaki odabir kompliciraju i devalviranje znanja, nepotizam, korupcija i zapošljavanje podobnih umjesto sposobnih.
Mladi arhitekta Aldin Mešan, predsjednik Udruženja Studentski centar Sarajevo, potvrđuje da je nekada put bio jasniji, a da je danas tržište rada mnogo neizvjesnije i mijenja se brže nego ikada.
Tržište rada
– Najtraženija i često najplaćenija zanimanja trenutno su vezana za informacione tehnologije, zdravstvo, ali i brojne zanatske profesije za kojima postoji velika potražnja. Danas je zanatska profesija postala više cijenjena od inžinjerstva. Međutim, ono što je traženo danas ne mora nužno biti traženo za deset godina, zbog čega smatram da je mladima teško procijeniti u šta vrijedi ulagati svoje vrijeme, trud i obrazovanje – kaže Mešan.
I sam je tek zakoračio na tržište rada, svjestan da uspjeh ne zavisi samo od izbora zanimanja, već i spremnosti da se stalno uči, usavršava i prilagođava promjenama.
– Arhitektura je zahtjevna i odgovorna profesija koja traži godine obrazovanja, kontinuirano usavršavanje i veliku posvećenost. U razgovoru s kolegama, većina njih danas se pitaju da li će njihov trud, znanje i odgovornost biti adekvatno vrednovani kroz primanja i mogućnost samostalnog života. Upravo zbog toga mladi više ne razmišljaju samo o tome šta vole raditi, nego i o tome može li im odabrana profesija osigurati stabilnu budućnost – ističe Mešan.
Stručni saradnik za odnose s javnošću Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Boris Pupić kaže da već duži niz godina ekonomisti i pravnici, te socijalni radnici, profesori engleskog jezika, psiholozi i politolozi čine najveći broj nezaposlenih, među visokoobrazovanima u BiH.
– Još imamo hiperprodukciju tog kadra. Posebno pravnika i ekonomista. Iako se po broju oglasa najviše i traže na tržištu u BiH, njihov broj kontinuirano raste na evidencijama nezaposlenih. Sa srednjom školom mnogo je gimnazijalaca, ekonomskih i mašinskih tehničara, medicinskih sestara … – kaže Pupić.
Kvalitetna karijera
Najtraženiji i najplaćeniji su radnici u IT sektoru – IT developeri, programeri, sistemski inžinjeri.
Profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA, Amila Pilav-Velić kaže da su danas najbolje plaćena zanimanja koja kombiniraju specijalizirana stručna znanja s razvijenim digitalnim i komunikacijskim vještinama.
– Mladima bih savjetovala da ne biraju profesiju isključivo prema trenutnoj plati. Dugoročno će najveću vrijednost imati sposobnost kontinuiranog učenja, interdisciplinarnost, kritičko razmišljanje, timski rad i komunikacijske vještine. Upravo će kombinacija stručnih kompetencija i prilagodljivosti omogućiti kvalitetnu karijeru i u BiH i na međunarodnom tržištu rada. Umjesto koje je zanimanje najplaćenije, mladi bi trebali razmišljati o tome kako da postanu stručnjaci koji mogu stvarati vrijednost u različitim okruženjima i sektorima – ističe Pilav-Velić.
Ni Njemačka nije što je nekad bila
Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje u zapošljavanju kadrova u BiH u Sloveniji, te medicinskih radnika u Njemačkoj. Međutim, interesovanje bh. građana za odlazak u Njemačku naglo pada. Nekada je u ovu zemlju odlazilo 1.000 – 1.100 medicinara iz BiH, prošle godine ih je to učinilo samo 64, a ove godine do kraja maja 10.
– Problem su cijene smještaja, inflacija, plate koje to ne prate, a u BiH je puno lakše naći posao nego prije 10 godina. Što se tiče Slovenije, idu sva zanimanja, od početka 2013. do danas najviše vozači, građevinski radnici, varioci, armirači, zidari, bravari, fasaderi. S tim da u posljednje četiri godine imamo blagi pad – kaže Pupić.
Dnevni avaz/ASinfo
