Također postoji mogućnost poremećaja u trgovinskim tokovima i povećanog rizika za investicije i poslovnu klimu.
Sukob na Bliskom istoku mogao bi imati posljedice i po privredu Bosne i Hercegovine, prije svega kroz rast cijena goriva. Iako za sada nema naznaka da bi moglo doći do stvarnih nestašica, poskupljenje je realna mogućnost, naročito ako se sukob dodatno proširi i utiče na globalno tržište nafte, rečeno je za Fenu iz Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.
Iz Komore pojašnjavaju da kratkoročno ne očekuju fizički nedostatak goriva, ali da je izvjesno povećanje cijena i veća nestabilnost na tržištu. Razlog je to što Bosna i Hercegovina ne uvozi sirovu naftu direktno iz ratom zahvaćenih područja, već se naftni derivati nabavljaju preko regionalnih rafinerija i distributera. Ipak, rast cijena na svjetskom tržištu gotovo je neizbježan.
U slučaju da sukob potraje duže, moglo bi doći do povećanja troškova energije i transporta, što bi dodatno opteretilo poslovanje kompanija. To bi moglo dovesti i do inflatornih pritisaka, rasta ukupnih troškova poslovanja te smanjenja profitnih marži kod firmi koje zavise od uvoza sirovina i energenata. Također postoji mogućnost poremećaja u trgovinskim tokovima i povećanog rizika za investicije i poslovnu klimu.
Iz Komore ističu da su prve posljedice već vidljive jer su cijene goriva na benzinskim pumpama porasle, što se direktno odražava na poslovanje u BiH, prvenstveno kroz skuplje energente i veću neizvjesnost na tržištu.
Naglašavaju i da Bosna i Hercegovina nema značajnu stratešku zavisnost od nafte iz ratom pogođenih zemalja, niti uvozi ključne prehrambene proizvode iz tih područja. Energetski sistem države nije povezan s tamošnjom infrastrukturom, a ni industrijska proizvodnja ne zavisi isključivo od tih tržišta. Zbog toga je, kako navode, glavni rizik za BiH eventualni globalni rast cijena energenata.
– Ako sukob ostane ograničen na regionalni nivo i ne dođe do šire energetske eskalacije, utjecaj na izvoz i uvoz BiH bio bi minimalan i kratkotrajan. Međutim, u slučaju ozbiljnijeg energetskog šoka, moguć je pad izvoza od tri do sedam posto, prvenstveno zbog smanjene potražnje u Evropskoj uniji, uz istovremeni rast inflacije – poručuju iz Komore.
DnevniAvaz/ASinfo
