Posljedice koje trenutno vidimo samo na benzinskim pumpama ubrzo će se preliti i na police trgovina.
Dvadesetak dana rata na Bliskom istoku izazvalo je zemljotres na svjetskom tržištu naftom, čija je cijena dostigla 118 dolara po barelu, što je najveći iznos u zadnje četiri godine. Maloprodajne cijene na pumpama u BiH, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, iznose 3,16 KM po litru dizela, odnosno 2,51 KM za benzin. U odnosu na kraj februara, dizel je skuplji za 0,64 KM, a kraju poskupljenja se u ovom trenutku ne nazire kraj.
Uvozno orijentirani
Na prvi pogled, rast cijena goriva i plina nema značajniji utjecaj na poskupljenja hrane, koja su po svim ekonomskim parametrima neizbježna.
– Poskupljenja kod nas nikada nisu ni stala, samo u nekom momentu ne budu toliko vidljiva, a kad se desi nešto poput ovoga, ona eksplodiraju jer smo mi smo uvozno orijentisana privreda. Više od 60 posto hrane uvozimo – kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Posljedice koje trenutno vidimo samo na benzinskim pumpama ubrzo će se preliti i na police trgovina, a Ljuboja smatra da je ovo još jedna situacija kada uvozne proizvode u našim korpama trebamo zamijeniti domaćim. Očekuje još jedan historijski ciklus, izazvan situacijom na tržištu nafte, koji je iniciran i željom za ekstra profitom multinacionalnih kompanija.
– Svjetska ekonomija će vrlo brzo ući u stagflaciju. Poskupljenjem energenata proizvodnja i potrošnja će se smanjivati, radnici će se otpuštati i ulazimo u osmu ili devetu spiralu u zadnjih oko 60 godina, izazvanu naftom. BiH je u teškoj poziciji, jer mi smo “na kraju štapa”. Stagflacija u zapadnoj Evropi će donijeti probleme za male ekonomije koje zavise od vanjskotrgovinskih partnera, a mi zavisimo od zapadne Evrope – ističe Ljuboja.
Ekspert u oblasti energetike i član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET), Damir Miljević kaže da ova kriza pokazuje da je jedini izlaz za male zemlje, koje ne raspolažu s ozbiljnijim rezervama energenata, niti s mogućnošću da finansijski pomognu građanima i privredi, da se okrenu proizvodnji energije za vlastite potrebe.
Energija ključna
– Ovakve zemlje najgore prolaze, jer cijena električne energije je od oko 46 eura po megavat-satu stigla na 100 eura. Sad će to biti daleko gore. Zbog sigurnosti snabdjevanja i održivosti sistema, mora se krenuti u decentralizaciju energetike – kaže Miljević.
Dodaje da će troškovi sijanja, žetve i transporta rasti, s njima i cijene osnovnih životnih namirnica, koje uvozimo, jer je naša proizvodnja zbog pogrešnih politika mala.
– Sigurno ide rast cijena hrane, jer skoro 30 posto vještačkih đubriva dolazi kroz Hormuz. Ali suštinski problem je energija, jer kad ona poskupi, sve druge će biti skuplje, ne samo hrana. Zato moramo stati i shvatiti da je proizvodnja energije rješenje, po mogućnosti na mjestu potrošnje. Računali smo, kad bi se na svaki objekat u BiH stavilo samo 5 kilovata snage solara, to bi pokrilo ukupnu godišnju potrošnju u državi – ističe Miljević.
Udruženja očekuju poskupljenja
U Udruženju potrošača “Reakcija” iz Banja Luke još nemaju prijava promjena cijena hrane, a predsjednik Dušan Srdić smatra da su razlog zalihe roba koje su se nabavljale ranije, po nižim cijenama
– Međutim, globalna situacija, prije svega rast cijene barela nafte na svjetskom tržištu, već povećava troškove logistike i nabavke. Trgovci nisu odmah pohitali da iskoriste situaciju za ekstra profit, ali je sasvim realno očekivati da će se efekti ovih dešavanja preliti na cijene u narednom periodu, posebno kada se zalihe nabavljene po starim cijenama potroše i rafovi počnu da se pune robom po novim, skupljim ulaznim troškovima. Tada nam je zaista važna reakcija inspekcijskih organa da vrše promptne kontrole, kako ne bi došlo do ozbiljnog poremećaja na tržištu – kaže Srdić.
DnevniAvaz/ASinfo
