Dolaskom hladnijih zimskih dana, u mnogim gradovima širom Bosne i Hercegovine bilježi se znatan pad kvaliteta zraka, što postaje gorući problem za stanovnike.
U područjima poput Banje Luke, Travnika, Tuzle, Zenice i Sarajeva, zabilježene su koncentracije zagađujućih čestica koje premašuju granice, čineći zrak nezdravim za disanje.
Zrak je, prema mjerenjima jutros u 7.00 sati, nezdrav na području Banje Luke, gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 187, te na području Kaknja i Travnika u kojima je indeks kvaliteta zraka iznosio 163, zatim Tuzle u kojoj je indeks kvaliteta zraka iznosio 162, Zenice i Sarajeva sa indeksom kvaliteta zraka od 160 i 159, podaci su koje objavljuje Eko akcija na svojoj web stranici.
Posebno su ugrožene rizične skupine poput djece, starijih osoba i osoba sa respiratornim oboljenjima.
”Moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali”, navedeno je.
Sa nešto manjim indeksom zagađenosti, ali ipak okarakterisan kao nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, zrak je zagađen i na području Visokog, Bihaća i Lukavca. Na području tih gradova indeks kvaliteta zraka u 7.00 sati iznosio je 109 i 106.
Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca u tim sredinama trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani, dok bi i svi ostali trebali ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam.
One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
Zagađenje zraka predstavlja problem koji se iz godine u godinu ponavlja, a naročito postaje izražen tokom zimskih mjeseci.
Uprkos brojnim inicijativama i planovima za poboljšanje kvalitete zraka, građani se i dalje suočavaju sa visokim koncentracijama štetnih čestica koje utiču na zdravlje.
Svake godine postavljaju se ista pitanja – kako smanjiti zagađenje i koje mjere poduzeti – ali pravi pomak i dalje izostaje, dok stanovnici gradova trpe posljedice koje dugoročno štete njihovom zdravlju.
tuzlanski.ba/ASinfo
