Suprotno davno datim obećanjima, zagovaranju evropskih vrijednosti i deklarativnoj opredijeljenosti za članstvo BiH u EU, dio političara ovu zemlju već dugo drži čvrsto zakovanu za dno kada je o procesu evropskih integracija riječ.
Izostanak reformi, neusvajanje čak i potpuno benignih sporazuma o instrumentu i kreditu, BiH prijeti gubitak 373,9 miliona eura. Prošle godine smo izgubili 108 miliona, a u konačnici bismo mogli ostati bez cijelih blizu milijardu eura bespovratnih i povoljnih kreditnih sredstava.
Izborna godina
Iako svaki metar autoputa gradimo i svaki važniji projekt realiziramo kreditnim sredstvima, a oba entiteta budžete održavaju emisijama obveznica na berzama, činjenica da nam kroz Plan rasta stižu i krediti izgovor je ministru finansija BiH Srđanu Amidžiću za zastoj i nerad. On je ustvrdio da BiH neće izgubiti milijardu evropskog novca, već kredita, potcjenjujući 280 miliona eura od ukupnog iznosa, koje BiH ne bi morala vraćati. U Direkciji za evropske integracije (DEI) BiH kažu da je, nakon prošlogodišnjeg umanjenja od 10 posto, BiH uvjetno na raspolaganju 280.269.481 eura bespovratne pomoći i 696.321.629 eura kreditne podrške za period 2025–2027.
– Što prije postignemo rezultate, prije će efekte reformi osjetiti građani i prije ćemo dati argumente EU da usvoji pregovarački okvir i sazove prvu međuvladinu konferenciju s BiH. Činjenica je da reforme, osim stručnog rada u institucijama, zahtijevaju i snažnu podršku politike, ali je činjenica i da je BiH mnogo puta pokazala da uz čvrstu političku podršku može vrlo brzo isporučiti prilično značajne rezultate. Voljela bih da to uradimo, jer to što smo u izbornoj godini, ne može biti izgovor – kaže za “Avaz” direktorica DEI BiH Elvira Habota.
V.d. direktora Zavoda za programiranje razvoja FBiH i član nekadašnje Radne grupe za pripremu Reformske agende BiH, Rijad Kovač kaže da BiH ne treba površan odnos prema Planu rasta.
Stvarni značaj
– Tvrdnje da se radi “samo o kreditima” ili “samo o nekih 330 miliona eura” potcjenjuju stvarni značaj ovog instrumenta za BiH. Radi se o blizu milijardu eura, odnosno gotovo dvije milijarde KM. Samo bespovratna sredstva iznose približno 330 miliona eura, odnosno 650 miliona KM. Preostali dio odnosi se na koncesiono kreditno finansiranje pod povoljnijim uslovima od standardnog tržišnog zaduživanja. Za zemlju veličine Bosne i Hercegovine to nisu simbolična sredstva, nego ozbiljan razvojni instrument za reforme, javne investicije, budžete i konkretne promjene u oblastima koje direktno utječu na građane – pojašnjava Kovač.
Novac neće čekati
Kovač upozorava da novac neće neograničeno čekati, a da su BiH potrebne reforme u javnoj upravi, upravljanju javnim finansijama, poslovnom okruženju, digitalizaciji, infrastrukturi, energetici, obrazovanju i tržištu rada.
– Pogrešno je Plan rasta svoditi na pitanje kredita, jer je njegova suština da se istovremeno provedu reforme i obezbijede sredstva za njihov stvarni efekt. Pitanje koordinatora i institucionalne strukture potrebno je riješiti hitno, isključivo u skladu s važećim zakonima BiH. To ne smije biti predmet trgovine, ucjena ili pokušaja da se kroz novi institucionalni okvir promijene već propisane nadležnosti. Ministarstvo finansija BiH koordinira međunarodnu ekonomsku pomoć, izuzev dijela koji se odnosi na pomoć EU. DEI je nadležna za koordinaciju pomoći EU BiH i za usklađivanje aktivnosti institucija koje se odnose na evropske integracije. Svako rješenje koje zaobilazi zakonom utvrđene nadležnosti nosi rizik pravne neodrživosti, dodatne blokade procesa i slanja loše poruke EU – ističe Kovač, te podsjeća da je FBiH na sjednici 12. maja usvojila Plan provedbe aktivnosti iz Reformske agende za FBiH.
Dnevni avaz/ASinfo
