Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je u svom sedmičnom izdanju tekst o plinovodu Južna interkonekcija, u kojem se razmatraju sumnje i strahovi koji prate ovaj projekt.
Autor, Michael Martens, koji je često pisao o Balkanu i Bosni i Hercegovini, navodi da je plinovod Južna interkonekcija bio u fokusu i prethodne administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džoa Bajdena (Joe Biden). Podsjetio je da su prvi koraci ka implementaciji projekta poduzeti u mandatu bivšeg američkog državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony Blinken) i bivšeg američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Majkla Marfija (Michael Murphy).
Martens je također spomenuo pismo koje je Blinken poslao u Sarajevo i Zagreb, gdje je urgirao da se izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, koji se tada smatrao najvećim kočničarem projekta.
– Zvanično je tvrdio da interesi bosanskih Hrvata nisu dovoljno uzeti u obzir. U stvarnosti su iskusni poznavaoci zemlje sumnjali da je Čović želio osigurati i vlastite finansijske interese u projektu. Blinken je upozoravao da stalna odgađanja ugrožavaju projekat i optužio Čovića za očiglednu korupciju. Izričito je pozvao Zagreb i Sarajevo da izvrše pritisak na Čovića. Jasna poruka da mora bez odlaganja odobriti zakon, rekao je Blinken, bila je neophodna – piše u tekstu.
Nakon dolaska predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa (Donald Trump), kako navodi FAZ, interes za ovaj projekt ponovno je oživljen, ali pod novim uvjetima. Prema riječima autora, firma koja bi mogla realizirati ovaj projekt, AAFS Infrastructure and Energy, ima duboke veze s Trampovom administracijom. Podsjeća se da je jedan od zamjenika direktora Džesi Binol (Jesse Binnall), koji je bio Trampov advokat kada je tražio poništavanje predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je Tramp izgubio od Bajdena.
Veze između Flina i Dodika
Direktor firme, Džozef Flin (Joseph Flynn), prema tekstu, ima brata Majkla, koji je bio Trampov savjetnik za nacionalnu sigurnost, ali i lobista bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Veze između Flina i Dodika naglašavaju se u kontekstu promjene odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema bivšem lideru RS-a.
– Čini se da su te veze dale rezultate. Nakon godina neuspješnih pokušaja, Dodik je krajem 2025. uspio postići ukidanje američkih sankcija protiv njega, njegovog političkog kruga i njegove porodice. Sankcije su bile uvedene zbog korupcije i ugrožavanja poslijeratnog poretka. Gold Institute for International Strategy Majkla Flynna također je najavio organizaciju Evropskog ekonomskog i sigurnosnog samita krajem maja u Banjoj Luci, Dodikovom centru moći, bez čije stranke zakon o gasovodu ne može biti proveden“, navodi se u tekstu.
Martens također ističe ulogu visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji bi mogao biti ključan za izgradnju plinovoda zbog pitanja državne imovine, koja je pod zabranom raspolaganja još od 2005. godine zbog zakona koji je nametnuo Šmitov prethodnik Padi Ešdaun (Paddy Ashdown).
Martens citira i nekoliko sagovornika iz Sarajeva, uključujući otvorenu poruku koju je dobio od neimenovanog zvaničnika jedne političke stranke u Sarajevu:
– Mi se sigurno nećemo suprotstaviti Vašingtonu – rekao je on za FAZ.
Uloga Ginkela
U dijelu teksta koji se odnosi na ulogu aktuelnog otpravnika poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Džona Ginkela (John Ginkel), navodi se da on nije član Trampovog MAGA klana, već diplomata s ozbiljnim iskustvom. Ipak, strah od Vašingtona tjera ga da podrži projekt.
– Boji se da bi i sam mogao završiti na crnoj listi u Vašingtonu ako ne isporuči rezultat u vezi s gasovodom. Zato vrši pritisak na domaće političare – rekao je izvor za FAZ.
Martens također citira jednog neimenovanog diplomatu iz BiH, koji je sada u penziji. On ističe:
– Ranije smo se često divili našim američkim kolegama. Ne samo kao predstavnicima svoje zemlje, već i kao ličnostima, nastupali su s ogromnim samopouzdanjem. Danas drhte pred vlastitom prijestolnicom, na način koji smo nekada poznavali samo kod ambasadora autokratskih banana-republika.“
Na kraju, FAZ navodi da se Šmit nalazi pred teškim izborom: između poštovanja prijašnjih odluka koje bi mogle zaustaviti američki projekt i mijenjanja zakona, što bi moglo dovesti do problema unutar zemlje.
– Samo ako mu više ne bi bilo stalo do bilo kakve budućnosti u Sarajevu, Šmit bi mogao slijediti ne baš slavan primjer svog prethodnika Valentina Inzka (Valentin Inzko). Neposredno prije kraja svog mandata, kada je već znao da se posljedicama njegovih dekreta neće baviti on sam nego njegov nasljednik, Inzko je kriminalizirao negiranje genocida u Srebrenici. Ali i tada se postavljalo isto pitanje koje vrijedi i danas: koliko je djelotvoran dekret ako onaj koji ga donosi nema moć da ga provede – piše FAZ.
Dnevni avaz/ASinfo
