Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Veliki četvrtak, jedan od najznačajnijih dana Strasne sedmice, posljednje nedjelje Vaskršnjeg posta koja prethodi Vaskrsu.
Ovaj dan posvećen je sjećanju na Tajnu večeru Tajna večera, kada je Isus Hrist sa apostolima ustanovio svetu tajnu pričešća. Prema jevanđeljima, Hristos je tada blagoslovio hljeb i vino, dajući im simboliku svog tijela i krvi, što je temelj jednog od najvažnijih hrišćanskih obreda.
Na liturgijama koje se služe ovim povodom, vjernici se pričešćuju, a prema crkvenom predanju, upravo na Veliki četvrtak pričešće ima poseban značaj za one koji su postili i duhovno se pripremali.
Veliki četvrtak obilježava se u znaku tišine i sabranosti. Nakon liturgije prestaje zvonjenje zvona u crkvama, a umjesto njih koristi se klepalo, što simbolizira žalost i najavu stradanja Hrista.
Prema crkvenim pravilima, na ovaj dan dozvoljena je umjerena posna ishrana pripremljena na ulju, uz ograničenu konzumaciju vina.
U narodu su sa ovim danom povezani i brojni običaji. U pojedinim krajevima jaja se farbaju već na Veliki četvrtak, a prvo obojeno jaje, poznato kao čuvarkuća, čuva se u domu tokom godine kao simbol zaštite.
Postoje i različita narodna vjerovanja – od zabrane težih radova u polju, do običaja vezanih za vodu i čišćenje doma, koji simboliziraju duhovno i fizičko pročišćenje pred najveći hrišćanski praznik, Vaskrs.
RTVSlon/ASinfo
