Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca obilježava se 8. maja/svibnja svake godine, u čast godišnjice rođenja Henryja Dunanta, prvog dobitnika Nobelove nagrade za mir i osnivača Međunarodnog odbora Crvenog križa.
Međunarodni pokret Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca najveća je humanitarna mreža na svijetu. Njegova misija je olakšati ljudske patnje, zaštititi živote i zdravlje i očuvati ljudsko dostojanstvo, posebice tijekom oružanih sukoba i drugih kriznih situacija. Prisutan je u svakoj zemlji i ima podršku milijuna volontera. Čine ga Međunarodni odbor Crvenog križa (u nastavku teksta: MOCK), Međunarodna federacija društava Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca i 192 nacionalna društva Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca. Svaki od njih ima vlastiti pravni identitet i ulogu, ali sve ih ujedinjuje sedam temeljnih načela u kojima je sažeta etika Pokreta i koji čine temelj njegovog pristupa u pružanju pomoći ljudima u vrijeme oružanih sukoba, prirodnih katastrofa i drugih kriznih situacija. Prihvaćena su na 20. međunarodnoj konferenciji u Ženevi 1965. godine.
Sedam temeljnih načela čine bit Pokreta:
- Humanost
Pokret CK/CP nastao je u želji da bez diskriminacije pruži pomoć ranjenicima na bojnom polju. Njegov cilj je zaštititi život, zdravlje i poštovanje svake osobe.
- Nepristranost
Pokret ne pravi razliku prema klasi ili rasi pojedinaca, te nastoji ublažiti njihove patnje vođen samo njihovim potrebama.
- Neutralnost
Da bi sačuvao povjerenje svih, Pokret se ne opredjeljuje u raspravama vjerske, klasne, rasne ili političke prirode.
- Neovisnost
Pokret je neovisan, jer nacionalna društva kao pomoćni organi humanitarnih službi svojih vlada moraju sačuvati svoju autonomiju, kako bi mogla djelovati sukladno načelima.
- Dobrovoljnost
Pokret ne pokreće želja za stjecanjem dobiti, on je dobrovoljan.
- Jedinstvo
U jednoj zemlji može postojati samo jedno društvo CK/CP i ono mora biti dostupno svima i provoditi svoju djelatnost na cijelom teritoriju.
- Univerzalnost
Pokret je univerzalan, jer sva društva u njemu imaju jednak status, pomažu se i dijele jednaka prava.
Nacionalna društva pružaju širok spektar usluga, uključujući i pomoć u kriznim situacijama, te provode zdravstvene i socijalne programe. Za vrijeme rata ona mogu pomagati civilnom stanovništvu i pružati potporu sanitetskoj službi oružanih snaga.
Crveni križ u BiH
Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj je Crveni križ odigrao značajnu ulogu u posljednjih nekoliko desetljeća. Nakon raspada SFRJ, BiH je doživjela dugotrajni i razorni sukob koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Tijekom ovog sukoba, Crveni križ je igrao ključnu ulogu u pružanju humanitarne pomoći i potpore tisućama ljudi koji su bili žrtve ovog sukoba. Uz podršku međunarodnih organizacija i donatora, Crveni križ je uspio osigurati hranu, vodu, lijekove i druge osnovne potrepštine za tisuće izbjeglica i raseljenih osoba. Također, Crveni križ je pružao i psihološku potporu žrtvama sukoba, pomažući im da prevladavaju traume koje su doživjeli tijekom rata. Nakon rata, Crveni križ je nastavio s radom u BiH, pomažući u procesu obnove i oporavka zemlje.
Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca je prilika da se podsjetimo na važnost humanitarne pomoći i potpore za ljude koji se nalaze u teškim situacijama. Organizacije poput Crvenog križa i Crvenog polumjeseca su ključne u pružanju te pomoći i potpore, a njihov rad je nezamjenjiv u mnogim zemljama svijeta.
Stoga, u ovom danu važno je da se zahvalimo svim volonterima i djelatnicima Crvenog križa i Crvenog polumjeseca koji svakodnevno rade na poboljšanju kvalitete života ljudi diljem svijeta. Njihova humanost, solidarnost i predanost trebaju biti inspiracija za uključivanje u humanitarni rad i pružanje potpore onima kojima je to najpotrebnije.
